Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je na svojim internetskim stranicama Zakon koji će zamijeniti postojeći Pravilnik o licenciranju i koji je znatno blaži od njega.

Iako su iz MZOPUG-a dosad opovrgavali napise da se postojeći pravilnik ukida, u novom zakonu teško je naći ijednu odredbu koja je direktno prenesena iz Pravilnika. O novom Zakonu o arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji traje i javna rasprava do 25. kolovoza, pa će svi koji su nezadovoljni moći izraziti svoje mišljenje. Zakon bi već u rujnu trebao biti u Saboru, a s njegovim usvajanjem prestaje postojati pravilnik o licenciranju. Predstavnici HUP-a, sindikata i HGK s kojima smo razgovarali u potpunosti su zadovoljni što je ministrica Marina Matulović-Dropulić znatno popustila u restriktivnim odredbama pravilnika. Oni koji su već dobili licenciju, vrijedit će im i dalje na rok od pet godina, s tim da će se presložiti kategorije. U novom zakonu kao kriteriji za gradnju gotovo se uopće ne spominju veličina objekta, njegova tehnička i tehnološka svojstva, nego je osnovni kriteriji vrijednost radova. Umjesto broja kvalificiranih građevnih radnika, kriterij je po novome broj ukupno zaposlenih što je veliki ustupak jer uzima u obzir i administraciju. No, čak i taj kriterij o broju zaposlenih znatno je ublažen, pa je gornja granica umjesto 500 – 300 zaposlenih. Također, iako se tvrdilo da nije bilo pritisaka od građevinskih tvrtki iz Europske unije i za njih je napravljen krucijalni ustupak – tvrtka iz zemalja EU u Hrvatskoj može graditi ako ima suglasnost za građenje u svojoj zemlji i ne treba je posebno vaditi u Hrvatskoj.

Ako tvrtka nije iz EU, onda mora imati sjedište i “licencirati” se po novom Zakonu. Ozren Matijašević (HUS) najavio je da će oni dati primjedbu na tu odredbu iako su generalno veoma zadovoljni novim zakonom. “Neka tvrtke iz EU posluju pod jednakim uvjetima kao i hrvatske. Sva ostala obećanja ministrica je održala. Osnovat će se i posebna povjerenstva koja će moći ukinuti licencije onima koji ne plaćaju radnike i ne rade kvalitetno”, rekao je Matijašević. Od starih odredbi slično je ostalo samo da se udruživanjem više tvrtki dobiva licencija veće kategorije od one koju svaka ima pojedinačno, te da za objekte do 400 metara četvornih ne treba licencija ili za poljoprivredne do 600 kvadrata. Međutim, dodano je da objekti do 400 kvadrata ne smiju vrijediti više od 150 tisuća eura. Objekt do 400 kvadrata može graditi i fizička osoba ako je na području posebne državne skrbi. U ostalim kriterijma za licenciranje postoji sedam grupa. Najzahtjevnija je ona u kojoj se gradi građevina javne namjene ugovorene vrijednosti iznad sedam milijuna eura. Za njih je potrebno najmanje 300 zaposlenika, od koji 10 visokostručnih inženjera gradilišta. U razradi naniže uvedene su nove grupe, a najniža zahtjevnost su manje složeni završni radovi – dva zaposlena od kojih jedan mora imati uvjete za voditelja. “Još treba proučiti novi zakon, ali na prvo čitanje mi se čini da je ministrica predložila zakon koji za razliku od pravilnika ne ograničava poduzetničke slobode, a uvodi reda u graditeljstvo. Odredbe o zaposlenima i vrijednosti radova ključne su izmjene i drago mi je što su poslušane sugestije struke.” izjavio je Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske.

Novi kriteriji licenciranja

300 zaposlenih (10 inženjera) za građevine javne namjene vrednije od 7 milijuna eura
200 zaposlenih (10 inženjera) građevine vrednije od 7 milijuna eura, ali koje nisu javne namjene
120 zaposlenih (3 inženjera) – građevine vrijednosti 3 do 7 milijuna eura
50 zaposlenih (1 inženjer) – građevine od 1,5 do 3 milijuna eura
30 zaposlenih (1 inženjer) – građevine ispod 1,5 milijuna eura
8 zaposlenih (1 voditelj) – svi pojedini radovi, uključujući uklanjanje
2 zaposlena (1 voditelj) – pojedini, manje složeni radovi