Prvih pola godina hrvatski turizam bilježi rast od četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Riječ je o 7,5 milijuna dolazaka i 29,3 milijuna noćenja u prvih šest mjeseci 2025., prema podacima sustava eVisitor. Obala je tradicionalno glavna zvijezda sezone: Jadran je zabilježio 27 milijuna noćenja, dok je kontinentalni dio zemlje ostvario 1,1 milijun, a Zagreb 1,2 milijuna noćenja. U lipnju je Hrvatsku posjetilo 3,3 milijuna turista, koji su ostvarili 16,2 milijuna noćenja. To je devet posto više dolazaka i 12 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine.

Vjetar u leđa

“Svi podaci, od fizičkih do financijskih te ostvarenog cestovnog, zračnog i pomorskog prometa su u plusu pa tako u odnosu na prošlu godinu u ovom razdoblju imamo povećanje od više od 260 tisuća dolazaka i više od milijun noćenja, zračni promet je na ukupnoj razini bolji za 11 posto, a kada govorimo o prihodima od stranih turista, za prvo tromjesečje uprihodili smo 54 milijuna eura više. Ovo je prvo prolazno vrijeme za ovu turističku godinu, kojim smo zadovoljni, koji je na tragu naših očekivanja i najava i snažan su nam vjetar u leđa za sezonu i posezonu”, izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Regionalno gledano, Istra i dalje predvodi s 8,6 milijuna noćenja, što je porast od dva posto u odnosu na prošlu godinu. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 5,2 milijuna noćenja (+3%) te Kvarner s 4,7 milijuna noćenja, uz rast od šest posto. Zadarska županija bilježi 3,3 milijuna noćenja (+3%), Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna (+3%), Šibensko-kninska 1,4 milijuna (+7%), dok je u Ličko-senjskoj ostvareno 831 tisuća noćenja, što je rast od 5 posto. Među pojedinačnim destinacijama najtraženiji su Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Split, Poreč, Umag i Zadar.

“S pozitivnim rezultatima i trendovima ulazimo u glavni dio turističke godine s dodatnim optimizmom, ali i sviješću o važnosti održavanja ravnoteže između rasta i očuvanja kvalitete doživljaja za svakog posjetitelja”, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

O oprezu koji mora ostati prisutan kada su u pitanju cijene direktor Instituta za turizam Damir Krešić rekao je: “Rast koji imamo može biti ugrožen ako ne počnemo voditi odgovorniju cjenovnu politiku i ako u podlozi našeg turizma, koji je sada već relativno skup, ne bude primjerena kvaliteta. Rekao bih da cijenama, pogotovo u kafićima i restoranima, opasno plešemo po rubu i testiramo granice strpljivosti tržišta.”

Kao dobar primjer Krešić naglašava kako je poruka da moramo voditi odgovornu cjenovnu politiku ipak došla do većine pružatelja turističkih usluga, a za neopravdan rast cijena, prema njegovu mišljenju, puno više su zaslužni restorani, barovi i taksi prijevoznici, nego smještaj.

Popularnost hotela

Ipak, unatoč bojazni zbog visokih cijena, ministar Glavina očekuje da ćemo, ako zadržimo turistički promet na lanjskoj razini, posebice zbog rasta u predsezoni imati slične financijske rezultate kao lani, a moguće i povećanje prihoda od turizma. Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najviše je noćenja ostvareno ponajprije u hotelima, potom u objektima u domaćinstvu te kampovima.

U prvih šest mjeseci ove godine turisti iz Njemačke prednjače po broju noćenja u Hrvatskoj, no odmah iza njih su domaći turisti koji su ostvarili čak četiri milijuna noćenja, što je skok od čak 11 posto, čime domaće tržište pokazuje sve veći značaj u ukupnom turističkom prometu. Slijede Slovenci s 2,8 milijuna noćenja i Austrijanci s 2,7 milijuna. Resorni ministar Hrvatskoj daje dobru ocjenu i ako se usporedimo s konkurencijom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Prošli tjedan sam boravio u Varšavi na sastanku ministara turizma Europske unije i razgovarao s kolegama. Oni još nemaju službene brojke kao mi, ali, prema povratnim informacijama od kolega, oni očekuju ponavljanje lanjskih rezultata ili rast do oko pet posto, ovisno o tržištu. S obzirom na geopolitičke izazove koje svi skupa imamo, a koji utječu na broj putovanja, vjerujemo da ćemo imati priliku biti u prosjeku u kakvom će biti i EU”, rekao je Glavina.

Stručnjaci naglašavaju da se ne treba prečesto baviti dolascima jer od svibnja do srpnja ta se brojka može dramatično promijeniti. Krešić vjeruje kako je najbitnije kakvu turističku strategiju imamo: “Hrvatska se mora odlučiti za smjer podizanja kvalitete jer nemamo šanse u usporedbi s Grčkom ili Turskom koje su ogromne zemlje koje imaju na raspolaganju puno više prostora i radne snage. Ne možemo se s njima natjecati u cijenama, kao malo gospodarstvo konkuriramo jedino kvalitetom.”