U Hrvatskoj je reindustrijalizaciju, proces o kojem se u zadnje vrijeme mnogo raspravlja u politici i gospodarstvu, moguće relativno brzo provesti jedino u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Rezultat je to trogodišnjeg istraživanja koji su u sklopu projekta koji je raspisala Hrvatska zaklada za znanost napravili Ekonomski institut iz Zagreba (EIZ) i Sveučilište u Dubrovniku.

Zoran Aralica, znanstveni savjetnik EIZ-a, koji je sudjelovao u istraživanju, kao ogledni primjer regije u kojoj je moguće brzo provesti reindustrijalizaciju navodi Međimurje.

Utjecaj depopulacije
“Međimurje je jedini dio Hrvatske u kojem je industrija značajno prisutna u strukturi gospodarstva, najgušće je naseljena županija, ima mnogo povratnika i jedina je regija u kojoj političari donekle razumiju potrebu reindustrijalizacije iako i tamo nedostaju operativni kapaciteti da bi se to prelilo o efikasne politike”, kaže Aralica.

O cijeloj Sjeverozapadnoj Hrvatskoj navodi da joj je velika prednost što tamo ne dominira turizam. Zbog toga, pojašnjava Aralica, nema toliko pritiska na rast cijena zemljišta kao u Zagrebu i na Jadranu. Nema ni raznih sezonskih efekata koji su prisutni posebno na Jadranu poput osnivanja poduzeća u uslužnim djelatnostima tijekom turističke sezone.

“Rezultat svega toga ljudi su više okrenuti stvaranju novih i dodanih vrijednosti”, kaže Aralica. Dodaje da je Sjeverozapadna Hrvatska i najbliža Austriji, Njemačkoj, Sloveniji i Švicarskoj, vanjskotrgovinskim partnerima od kojih u Hrvatsku dolazi najviše znanja i tehnologije. Tamo je, ujedno, manje izražena depopulacija. Štoviše, ta regija ima mnogo povratnika.

“U Međimurju tvornice otvaraju ljudi koji su godinama radili u inozemstvu, a između ljudi koji tamo rade postoji takozvani spillover efekt, odnosno postoji cirkulacija znanja, jer ima i mnogo industrije i mnogo stručnjaka”, kaže Aralica.

Navodi da se, iz dostupnih izvora, može zaključiti i da se u toj regiji raspravlja o tome treba li demotivirati određene vrste investicija, primjerice one u tekstilnu industriju, lohn poslove te kako izbjeći one-stop-poslove, odnosno one “kad se završi neki posao i poberu povlastice te nakon četiri do pet godina sele dalje”.

Da bi pak reindustrijalizacija mogla uspjeti, Aralica ističe, da je ključno stvoriti ne samo kompetitivnost u gospodarstvu već i kompetitivnost u društvu.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Brownfield investicije
“Slušao sam jednom prilikom kako je u jednoj regiji u Kini, a ona se doživljava kao vrlo kompetitivno i gospodarstvo i društvo, uz postojeće tvornice motocikla niklo njih još četrdesetak ilegalnih. I one se bore i za stručne radnike, tržišni kolač, inovacije, sve. U Hrvatskoj u auto-industriji ili proizvodnji električnih bicikla imamo jednog Mate Rimca, a trebalo bi znatno više”, kaže Zoran Aralica.

Navodi da politika može pomoći reindustrijalizaciji kroz brownfield investicije. “Ali trebalo bi ih sustavno poticati, jer zasad se kod njih nije naglasak na industriji”, zaključuje Aralica.