Početkom godine činilo da je propao slučaj jedne od najvećih akvizicija, koja se “kotrlja” već godinu dana – ona kutinske Petrokemije. No, ipak se priprema moguća realizacija. Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) objavio je javni natječaj za prodaju 17,9 posto dionica Petrokemije, koje drži u svome portfelju.

No, već na temelju istaknutih uvjeta, može se zaključiti da će ovaj postupak u prvom koraku teško završiti i zaključenjem kupoprodajnog ugovora. Početna cijena, naime, iznosi 305,4 milijuna kuna, što je trostruko više od nominalne vrijednosti tog paketa (98,5 milijuna kuna).

Međutim, već je i objava natječaja znakovita, s obzirom na to da je početkom godine, kada je Upravno vijeće CERP-a odbilo pristiglu obvezujuću ponudu turskog Yildirima, iz CERP-a najavio je da će postupak prodaje po proceduri koju predviđa Zakon o privatizaciji, putem javnih natječaja, uslijediti nakon što pristigne pismo namjere.

Kako doznajemo, novo pismo nije zaprimljeno, nego je postupak iniciran temeljem ranije ponude, koju je Yildirim produljivao. Da je turski investitor još uvijek zainteresiran, međutim, potvrđuju u PPD-u, koji je u partnerstvu s Inom suvlasnik Terra Mineralnih gnojiva, tvrtke koja je većinski dioničar u Petrokemiji.

“Možemo potvrditi kako postoji određena komunikacija s potencijalnim kupcem iz Turske”, kratko su odgovorili iz PPD-a, uz napomenu da se na javni natječaj CERP-a za prodaju Petrokemijinih dionica mogu javiti i svi zainteresirani.

Tko bi, pak, eventualno mogao biti zainteresiran za kupnju paketa od manje od 18% za više od 305 milijuna kuna, teško je i nagađati, jer do sada osim Yildirima nitko nije iskazivao zanimanje za Petrokemiju.

K tomu, postojeći većinski vlasnici ne kriju da se žele povući i zbog potrebe velikih ulaganja u modernizaciju postrojenja, zbog čijeg standarda već sada tvrtka plaća visoke izdatke zbog emisije CO2. Lani su oni, iako su iznosili manje nego prethodne godine, bili na razini od 41 milijun kuna.

I sama država, uostalom, poduzima korake ka prodaji svog udjela, budući da za nova ulaganja u Petrokemiju ima vezane ruke. Razlog leži u provedenom postupku restrukturiranja u kojemu je država preuzela financijski teret, te temeljem europskih pravila o državnim potporama, ne može ponovno izravno pomagati poduzeće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Milan Plećaš, ravnatelj Centara za restrukturiranje i prodaju/M. Prpić/PIXSELL

toga se i otvara postupak prodaje putem javnog natječaja. To je, inače, i jedini zakonski moguć način prodaje dionica iz portfelja CERP-a, zbog čega je početkom godine turski ulagač umalo i odustao od pregovora s Inom i PPD-om.

Zašto su tako visoko postavljene ‘ljestvice’ za prodaju državnih dionica? Procjenu vrijednosti za CERP u ovom slučaju, prema dostupnim podacima iz postupka javne nabave, proveo je konzultantski tim BDO i Agram brokeri, a očito su se temeljile i na solidnim rezultatima poslovanja iz prošle godine s obzirom na to da se ono odvijalo u otežanim uvjetima za Petrokemiju zbog nedostatka plina i njegove visoke cijene, te posljedično povećanja prodajnih cijena i slabije potražnje za mineralnim gnojivima.

Dobar skor, loše prognoze
Prema podacima iz godišnjeg izvješća za 2021., čak je prihod od prodaje bio veći za 20 posto, što je primarno rezultat viših cijena konačnih proizvoda. U 2021. on je iznosio 2,17 milijardi kuna, dok je godinu ranije bio na 1,80 milijardi. Godina je uz sve negativne okolnosti zaključena s gubitkom od 5,6 milijuna kuna. U prethodnoj godini, u vrijeme niskih cijena plina, zabilježena je i rekordna dobit od čak 265 milijuna kuna.

Iako sami rezultati iz prošle godine nisu obeshrabrujući, na sjednici Upravnog vijeća CERP-a kojim predsjedava ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, složili su se da za tvrtku ne slijedi pozitivno razdoblje, što je utjecalo i na odluku o stavljanju dionica na bubanj.

Ne bude li uspjeha u prvom krugu CERP-ovog natječaja, koji je otvoren do 6. srpnja, standardna procedura privatizacije predviđa izradu nove procjene vrijednosti dionica, te objavu novog natječaja, što također ovisi o iskazanom interesu u ovom krugu.

CERP, međutim, nije i jedini vlasnik državnih dionica u Petrokemiji. U svojim portfeljima imaju ih i te Fond za financiranje razgradnje NEK (12,73%), Janaf (9,09%) i Plinacro (5,45%). U tim tvrtkama, prema dostupnim informacijama, zasad još nisu imali ozbiljne razgovore o ponudi turskog ulagača, koju su i oni zaprimili.

No, iz dosadašnje prakse u raspolaganju državnom imovinom lako je pretpostaviti da će se, nakon CERP-a i eventualnog zaključenja ugovora, o prodaji vrlo brzo izjašnjavati i uprave ostalih državnih dioničara, nakon odobrenja njihovih nadzornih odbora i skupština.

Yildirim cilja visoko
Yildirim, kako je vidljivo iz njegove dosadašnje prakse, u akvizicije u pravilu ide s namjerom stjecanja 100-postotnog udjela, pa bi, naravno ovisno o razvoju događanja s CERP-ovim natječajem, postupak mogao biti realiziran najranije do kraja godine.

Yildirim je, inače, u ovu godinu ušao s realizacijom albanske tvrtke ALBChrome, vlasnika rudnika kroma i jednog od najvećih svjetskih proizvođača ferokroma, a kod kuće, u Turskoj, investira u obnovu i modernizaciju pogona vlastite petrokemijske industrije.

Ulaze i u veliko ulaganje u proizvodnju sode u Kazahstanu, vrijedno 400 milijuna dolara, a u financijskom izvješću za prošlu godinu CEO Yildirim Holdinga Robert Yüksel Yildirim najavio je i da u ovoj poslovnoj godini njihove kompanije idu u nove akvizicije i greenfield ulaganja za koje planiraju izdvojiti čak 4 do 5 milijardi američkih dolara.

Grupacija u vlasništvu obitelji Yildirim obuhvaća širok raspon poslovnih sektora u kojima ima tvrtke i posluje, od rudarstva, energetike, proizvodnje mineralnih gnojiva, do logistike i financijskih ulaganja.

Posluju na pet kontinenata i zapošljavaju više od 16 tisuća radnika. Preuzimanje Petrokemije uklapa se, inače, u strategiju širenja na Europu koju je taj holding usvojio, a svojim profiliranjem prema razvoju temeljenog na zelenoj energiji i zelenim proizvodima, dobro se uklapa i u europske razvojne standarde.