U HGK-a je u četvrtak održan online sastanak oko 200 sudionika predstavnika industrije s predstavnikom Ministarstva gospodarstva Darkom Horvatom vezano za pojašnjenja nacrta prijedloga novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Riječ je o Pravilniku koji je izazvao lavinu komentara u javnoj raspravi. U tijeku je do 10. prosinca te se tenzije zbog ovog propisa maksimalno podižu jer se koplja lome oko više usijanih pitanja. Među inima svakako su to i predložene novine u proširenju postojećeg sustava povratne naknade. Naime, prema prijedlogu ambalaža volumena manjeg od 0,2 litre, višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom, npr. tetrapak, ali i plastična ambalaža koja nije od PET-a, npr. HDPE, postale bi nove sastavnice sustava depozita, no industriji zapravo nije jasno zašto se to uvodi.

U objašnjenju je Horvat istaknuo kao prvo smanjenje doprinosa koji RH plaća u proračun EU-a za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u iznosu 0,80 eura po kilogramu. Usto se procjenjuje da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom, u sustav ušlo između 10 i 15.000 tona, odnosno 350 do 400 milijuna komada ambalažnih jedinica, što je prema Horvatu ogroman benefit za recikliranje i zaštitu okoliša. Tvrdi i da će se nastojati kroz propisivanje dovoljno dugih rokova industriji omogućiti da ne trpi financijske štete. Većina pitanja, naime, riješit će se kroz prijelazne i završne odredbe.

Međutim, navedene informacije već prate brojni komentari, uz upozorenje kako će to značiti novi namet u iznosu od 175 do 200 milijuna kuna povratne naknade (samo za tetrapak) koju će, kako tvrde, morati platiti potrošači, a sve će rezultirati porastom cijene na policama. Posebice se otvara pitanje, s obzirom na to da se ambalaža ne može vrati putem aparata, da se biti i veća manipulativna naknada za ručno prikupljanje te je tako u fokusu pitanje zašto se s ovime ide kad je recesija na pragu dijela članica EU-a a ne postoji sustav za prikupljanje i reciklažu.

Eko-Ozra, udruženje vodećih tvrtki iz industrije pića i napitaka te robe široke potrošnje koje vodi direktorica Dragica Bagarić, u svom komentaru ističe upravo činjenicu da nisu prihvaćeni prijedlozi gospodarstva da povratna naknada obuhvaća isključivo pića koja dolaze u volumenu od 0.2 litre do 3 litre u PET, staklenoj i limenoj ambalaži, te tvrde da nema potrebe za uvođenje u sustav povratne naknade volumena manjih od 0,2 litre te VKA i ostale plastične ambalaže.

Po njima, novim se aktom dodatno opterećuje isključivo ambalaža onih subjekata koji uredno podmiruju sve svoje obveze i čije količine su u sustavu i za koje su plaćene naknade za zbrinjavanje.

”U EU niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu. Direktivom 2018/852 predviđeno je da se revidiraju ciljevi za kompozitnu ambalažu do 2030. godine, a Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja bi obuhvatila pića u staklu, limenoj ambalaži i svim vrstama plastike i VKA u ambalaži, kao i sve što pada pod definiciju pića, uključujući i mlijeko i tekuće mliječne proizvode volumena do 3 litre”, navodi se u komentaru Eko-Ozre koji je rezultat široke rasprave prethodno provedene u suradnji HR PSOR-a i Eko-Ozre. Oko stavova postignut je konsenzus prehrambene industrije, sve s ciljem unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom i predmetima namijenjenim za jednokratnu uporabu.

Mlijeko vraćeno u sustav

”Članice Eko-Ozre zalažu se za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih koji su obvezni za poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta s ambalažom, a to trenutačno ne čine”, kaže Bagarić dodajući da je to problem na koji industrija upozorava već nekoliko godina, a potvrđuje i podatak da RH ima prijavljeno samo 74,8 kg ambalaže po stanovniku, dok je EU prosjek u 2020. bio 177,2 kg ambalaže po stanovniku.

Navodi da je u neslužbenom izvješću FZOEU o količinama ambalaže stavljene na tržište RH u 2021. sustavom povratne naknade ukupno prikupljeno 78,2% od ukupno plasiranih količina ambalaže u sustavu povratne naknade: to znači 51.465 tona je prikupljeno od 65.810 tona stavljenih pića na tržište u petu, staklu i limenkama. Govorimo li o ambalažnim jedincima za koje je isplaćena povratna naknada, Bagarić kaže da je posrijedi nešto više od 735 milijuna komada u odnosu na nešto više od 931 milijun komada za koje su proizvođači uplatili u Fond povratnu naknadu kao i naknadu zbrinjavanja po komadu i težinu, što čini ukupnu sliku od 78,9% ambalažnih jedinica u sustavu povratne naknade.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Napominje i činjenicu da su od 1. srpnja 2021. u sustav povratne naknade vraćeni mlijeko i tekući mliječni proizvodi, a postotak povrata smanjen je u odnosu na 2020., kada je kod ambalažnih jedinica iznosio 86,7%.

”Razlog postotka pada količina treba tražiti u činjenici da učestalo mijenjanje pravila i izmjena odredbi Pravilnika od strane Ministarstva stvara zbunjenost i kod potrošača jer nisu dobili pravovaljane informacije kako postupati s tom ambalažom te je ona završila u reciklažnim dvorištima i zelenim otocima, što se može iščitati iz podataka Fonda”, kaže Bagarić.

”Mi skupimo oko 15 tisuća ‘peta’, a još otprilike toliko završi na odlagalištima. Kao jedini prerađivač peta s kapacitetom 30 tisuća tona, s tržišta EU i regije uvozimo još 10-ak tisuća tona, dok izvozimo gotovi proizvod iz reciklata kao što su folije i vrećice. U 2022. imamo više od 50 milijuna eura ukupnog prihoda godišnje, od čega je 90% izvoz”, navodi to vlasnik i direktor Drava Internacionala Zvonko Bede.

Problem je, smatra, kod proizvođača mlijeka i pića te napitaka, koji smatraju da je poskupljenje ako stave 50 lipa na etiketu, a zanemaruje se da potrošači dobivaju povrat, kao i ako država navedeno ne stavi u sustav depozita, pa to ostane na komunalcima i u žutim kantama, i stoga se ne sakupi i nereciklizira, da će RH plaćati kazne. Bede objašnjava zašto ne postoji za njih drugi način kako će se tetrapak sakupiti i reciklirati, te da je švedski Tetrapak koji proizvodi troslojnu foliju jako zainteresiran za to. U kontaktu smo, kaže Bede, kako bi Drava International radila reciklažu tetrapaka. Iako nisam osobno zainteresiran jer, kako navodi, prisustvo različitih materijala u tetrapaku, ali i pročistač vode je jako sofisticiran i predstavlja veliku investiciju, pa sve to čini proces kompliciranim.

Šveđani zainteresirani

”Aluminij i polietilen čine 25 %, a 75% je papir, te se odvajanje materijala radi u vodi. Polietilen i aluminij, međutim, mi možemo zbrinjavati u ploče za građevinsku branšu koje već izrađujemo. Samo za pročistač vode koja je u navedenom procesu razdvajanja materijala jako opterećena bakterijama, potrebna je investicija od oko 5 milijuna eura, a ukupno ulaganje iznosi više od 10 milijun eura. Stoga, ne bude li Tetrapak u depozitnom sustavu, mi ne krećemo u investiciju kojom bi inače uz postojećih 500 radnika zaposlili još više ljudi”, poručuje Bede aludirajući na problem sakupljanja za koji je, očito, zbog svojih politika švedska tvrtka jako zainteresirana.