Kao što se mnogi građani ne prepoznaju u službenoj inflaciji jer im u strukturi potrošnje veći udjel imaju proizvodi i usluge koji su jače poskupjeli, ni dio poduzetnika u branšama poput trgovine, u koje se najčešće upire prstom u kontekstu visine inflacije i “utrka za profitima”, ne prepoznaje se u prevladavajućim narativima.

To nije samo pitanje velikih i malih, pa ni ove ili one trgovačke niše. Šarolika rezultatska slika vrijedi i unutar usporedivih kategorija trgovaca. Za one najveće glavne brojke su poznate. Prema njima, Konzum plus kao vodeći prihode je lani povećao za 12,3 posto, na više od 12 milijardi kuna odnosno na nepunih 1,6 milijardi eura, dok ih je drugi po veličini Lidl povećao za gotovo petinu, čime je premašio milijardu eura (7,9 milijardi kuna).

Rastom prihoda prednjačio je akvizicijski najagilniji Studenac koji ih je povećao za čak trećinu, na više od 3,1 milijardu eura, no poslovna ekspanzija očitovala se i u iskazanom gubitku od 1,3 milijuna eura, i to nakon nevelike dobiti godinu ranije koja je također bila u znaku poslovnog širenja.

Od vodećih maloprodajnih lanaca još je samo Spar iskazao gubitak (ali ispod milijun eura), i to na 15 posto povećanim prihodima i na 20 posto boljem rezultatu na razini EBITDA-e koja je premašila 58 milijuna eura.

Lidl i s nultim rastom dobiti prvi

Uvjerljivo najveću neto dobit, 52 milijuna eura, iskazao je pak Lidl. Iako je u odnosu na godinu prije to tek neznatno povećanje, u odnosu na Konzum je triput više, premda Konzumovih 17,4 milijuna eura predstavlja više nego utrostručenje neto dobiti. Znatno drukčije su relacije kod operativne dobiti EBITDA (Konzumova 135, a Lidlova 98 milijuna eura), što  samo potvrđuje da nekoliko glavnih brojki mnogo toga ne objašnjava.

U Lidlu je, uz ostalo, i prosječna neto plaća osjetno veća nego kod konkurenata; lani ju je povećao za 34 posto, na 1534 eura, a viša od 1000 eura samo je u sestrinskom mu Kauflandu. No, dio objašnjenja za to je i osjetno veći prihod po zaposlenom u odnosu na većinu konkurenata, što govori ponešto i o različitim poslovnim modelima najvećih lanaca.

Detaljnije slike poslovnih rezultata iz kojih se vidi npr. koliko su im porasli rashodi za zaposlene, materijalni i troškovi prodane robe ili pak financijski rashodi i porezne obveze, za najveće igrače na maloprodajnom tržištu zasad uglavnom još nisu dostupne. Među onima čija su cjelovita financijska izvješća dostupna su, primjerice, Plodine, četvrti po velični trgovački lanac koji je lani s gotovo 15-postotnim rastom prihoda stigao nadomak šest milijardi kuna ili 790 milijuna eura.

Plodine zakvačio ekstra porez

Riječka kompanija u vlasništvu Mile Ćurkovića prošlu je godinu zaključila sa 117 supermarketa ili 10 više nego godinu prije, te 4360 zaposlenih odnosno 7,7 posto više. Rashode je povećala i malo više od prihoda, za 15,4 posto (na gotovo 5,6 milijardi kuna). Dok je operativni rezultat 2022. bio 6,5 posto jači nego prethodne godine, iskazana neto dobit pala je 6,6 posto (na  246,8 milijuna kuna ili 32,7 mil. eura). Kako se ističe u izvješću, na pad neto dobiti utjecala je  obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Trideset godina povjerenja: Kako su pametna rješenja i održivost osvojili hrvatske potrošače

Na strani rashoda rastom su se istaknuli troškovi osoblja koji su porasli za 24 posto, na više od 515 milijuna, dok je nabavna vrijednost prodaje robe u odnosu na godinu prije porasla 13 posto.

Križevački KTC, još jedan trgovački lanac iz reda većih u domaćem vlasništvu, lani je poslovne prihode povećao desetak posto, s nepunih 1,7 na 1,88 milijardi kuna, dok su mu poslovni rashodi rasli nešto brže, za oko 12 posto.

Uz gotovo 30 posto veće troškove sirovina i materijala, za 14 posto su povećani troškovi za zaposlene, a za oko 11,5 posto troškovi prodane robe. Operativna dobit KTC-a u odnosu na godinu prije pala je sa 75,5 na 67,6 milijuna kuna, ali zahvaljujući osjetno manjim financijskim rashodima u konačnici je iskazao nešto veću neto dobit nego 2021. (porast sa 50,8 na 54,3 milijuna).

Uz specifičnosti pojedinih niša maloprodajnog tržišta, i kod trgovaca u istoj niši uočljive su razlike poslovnih modela /B. Ščitar/PIXSELL

Lesnina udvostručila, Ikea prepolovila profit
U segmentu tzv. neprehrambene trgovine prihodima je i lani prednjačio Pevex kao lider u ‘do-it-yourself’ segmentu, koji u toj niši uvjerljivo prednjači i prodajnom mrežom i brojem zaposlenih koji je lani na razini grupe povećan za 172, na 2235 djelatnika.

Prema konsolidiranim rezultatima, poslovne prihode kompanija je povećala za nešto više od 15 posto, s oko 2,5 na gotovo 2,9 milijardi kuna, uz nešto većih 18 posto rasta poslovnih rashoda. Pritom su troškovi osoblja porasli za 11,5 posto, a troškovi materijala, energije i prodane robe za oko 17 posto. Grupa je na kraju iskazala 260,9 milijuna kuna neto dobiti ili devet posto manje nego godinu ranije.

Bauhaus je, pak, na 17 posto povećanim prihodima ostvario 8 posto veću operativnu te  1,6 posto veću neto dobit, koja je time premašila 17 milijuna eura (34,8 mil. eura). Iako je Pevex lani postotno nešto više povećao prosječnu neto plaću, ona je u Bauhausu i dalje za približno šestinu veća, ali je npr. i prihod po zaposlenom u njemu upola veći.

Istodobno, za prodajnu mrežu Lesnine prošla je godina zaključena s 15-ak posto većim poslovnim prihodima (1,22 milijarde kuna) i 11-postotnim rastom rashoda. Uz ostalo, to je rezultat jednoznamenkastog rasta troškova prodane robe i nešto više od 14 posto većih troškova zaposlenih, dok troškovne stavke sa znatno većim postotnim skokom, poput troškova sirovina i materijala, u strukturi rashoda imaju razmjerno mali udjel pa je i njihov utjecaj na operativni rezultat manji.

Kompanija je na kraju iskazala dvostruko bolji rezultat i na razini operativne i neto dobiti u odnosu na godinu prije (neto dobit je s 28,5 povećana na 59,9 milijuna kuna). Nasuprot tome, Ikea Hrvatska prošle je godine ostvarila skroman rast prihoda uz više nego prepolovljenu neto dobit, na 3,2 milijuna eura.

Sve u svemu, redoslijed ukupno najvećih trgovaca lani je ostao isti, ali u kretanjima rezultatski važnih stavki navedeni primjeri otvrđuju niz specifičnosti.

Doprinos profitnih marži
Nedavno objavljeni agregatni podaci Fine o prošlogodišnjim rezultatima poslovanja svih poduzetnika upućuju pak da je nešto složenija nego što naoko izgleda i priča o znatno većem doprinosu rasta profitnih marži poduzeća u odnosu na rast plaća i poreznih prihoda.

Prema Fininoj zbirnoj slici konsolidiranih rezultata, na razini svih poduzetnika lani je iskazana 7,7 posto veća bruto dobit, s tim da je ona kod dobitaša (ne računajući minuse gubitaša) bila za petinu veća nego godinu prije. Materijalni troškovi povećani su u odnosu na godinu prije za gotovo 29 posto, troškovi rada za 13,7, a ostali za četvrtinu.