Nesuglasice među stanarima u zgradama nisu neuobičajena stvar, a česti je razlog držanje kućnih ljubimaca, pasa ili većeg broja mačaka u stanovima. Ribice, kornjače i papige drže se u zatvorenim prostorima i ne koriste zajedničke prostore u zgradi pa u pravilu oko njih nema nesuglasica, piše RTL.

Dio stanovnika nebodera u Srednjacima, u Zagrebu, ogorčen je na svoje susjede za koje tvrde da nisu odgovorni vlasnici životinja. I njihov problem nije lako ignorirati jer, tvrde, psi obavljaju nuždu po stubištu i u liftu zgrade, a potom to nitko ne počisti.

U zgradi s više od 200 stanova, prema riječima domara, 50-ak ljudi imaju pse. Stoga predstavnik stanara predlaže da oni koji imaju psa, plaćaju veću pričuvu. S njim se slaže i domar zgrade, no zna da vlasnici pasa na to ne bi lako pristali.

”Tu bi bila velika pobuna, kao što će i biti, ja to znam. Zajedničku vodu i liftove koriste ujutro prije posla, kad dođu trče s posla, poslije ručka i onda opet navečer. Četiri puta oni voze ljubimce gore-dolje, a liftovi ne idu na zrak”, kazao je.

”Nemam ništa protiv pasa, ali vlasnici…”

”Stalno rade liftovi, troše struju, kvare se, čistačice moraju čistiti…To je dosta neodgovorno od njih. Ja nemam ništa protiv tih životinja, ali iskreno da vam kažem, nisam baš oduševljen njihovim vlasnicima”, opisao je domar problem u zgradi.

Zajednička struja se plaća po broju članova u stanovima, te na kraju jednako plaćaju i umirovljenici s malom mirovinom, kojih, tvrdi domar, ima dosta u zgradi, kao i oni koji koriste puno više zajedničke struje i vode, zbog potreba svojih kućnih ljubimaca.

”Stariji ljudi nemaju velike mirovine, a zajednička je struja i voda. Vlasnici pasa, kad on dođe izvana, moraju ga okupati, a voda se dijeli samo na broj stanovnika u stanu. Za ljude se traži da se odmah prijavi, a za pse nitko ništa ne prijavljuje”, ustvrdio je domar.

Neki od stanara zgrade, pak, odgovaraju na to tjerajući stvar u apsurd i pitajući trebaju li osobe prekomjerne težine ili oni s dugom kosom plaćati više za vodu, jer se vjerojatno tuširaju ili kupaju više. “Trebaju li oni koji su zaboravni, pa dva puta idu u trgovinu plaćati više za lift? Koliki je dozvoljeni broj vožnji liftom? I zašto oni na drugom katu plaćaju isto za struju za lift kao i oni na 12. katu?”, pitaju se.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

‘Ne izvode ljubimce već ih puste da na stubištu obave nuždu’

Na strani domara je i predstavnik stanara Slavko Paradi koji neke vlasnike ljubimaca optužuje da namjerno prljaju zajedničke prostore zgrade.

”Oni su problem, ne samo naš nego cijelog grada, ali kod nas je to malo prešlo granicu. Puštaju ih čak i na hodnicima, po noći ih neće voditi van nego rade nuždu po stepeništu i to nitko ne počisti.

U liftu se pas uneredi, pa to nitko neće počistiti. Nije čistačica plaćena za takve stvari”, rekao nam je predstavnik stanara Slavko Paradi.

Paradi tvrdi i kako neodgovorni vlasnici postanu agresivni kada im se prigovori i tvrde da ta osoba ne voli životinje. Neki stanari imaju više pasa jer uzimaju pse na čuvanje. Prosječno svaki peti-šesti stan ima bar jednog psa.

”Ima ih u zgradi više nego djece”, rekao nam je predstavnik stanara.

Kako se zapravo suvlasnici mogu dogovoriti i povećati nekima pričuvu?

Za dodatno pojašnjenje situacije zamolili smo zagrebačkog odvjetnika Antonia Volarevića, koji kaže kako predstavnik stanara nipošto ne može samostalno odlučivati o dodatnom terećenju stanara koji imaju kućne ljubimce.

“On tek može predlagati, ali samo suvlasnici zgrade su ovlašteni međuvlasničkim ugovorom ili odlukom o kućnom redu odlučiti o razmjernom povećanju pričuve za neke posebne slučajeve. GSKG u svome odgovoru ne pojašnjava može li se pričuva povećati samo nekim suvlasnicima, a drugima ne. Međutim, prema pravnoj teoriji i praksi, suvlasnici mogu odlučiti i da pojedini stanari koji npr. češće koriste dizalo ili čiji kućni ljubimci koriste zajedničke dijelove zgrade plaćaju veći doprinos u pričuvu ili naknađuju dodatni trošak upravitelju zgrade koji brine o održavanju zajedničkih dijelova zgrade iz sredstava zajedničke pričuve.”

“Kako se radi o poslu redovite uprave nekretninom, potrebno je da suvlasnici koji imaju većinu kvadrature cijele nekretnine donesu pisanu odluku o takvom povećanju za posebne slučajeve i za pojedine suvlasnike. Stoga nisu u pravu komentatori iz udruge Prijatelja životinja ako tvrde ‘da bi se o uvođenju dodataka koji bi plaćali skrbnici pasa, trebali složiti svi suvlasnici'”, pojašnjava Volarević.

Cijeli članak pročitajte ovdje.