Smanjivanje nezaposlenosti među mladima, usklađivanje obrazovnih sustava s tržištem rada, modernizacija obrazovnog sustava, s naglaskom na reforme u strukovnom obrazovanju, sve su to teme koje ćemo pretresati s našim sugovornicima na drugoj konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", 29. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb. 

Jedan od sugovornika koji će dati odgovore na ova i brojna druga pitanja bit će i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Svi smo, naime svjesni činjenice da u Hrvatskoj, ali ne samo u nas, postoji velika neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada. Usto, u današnjem svijetu velikih i brzih promjena, jako je teško prognozirati koja će to zanimanja biti tražena u sljedećim desetljećima. Ipak, projekcije već godinama jasno ukazuju na trendove koji se već osjete i koje gospodarski razvijene zemlje koriste, no mi opet zaostajemo. 

– Naši učenici trebaju obrazovanje koje ih može pripremiti za tržište rada 21. stoljeća. Ako pogledamo istraživanje Svjetske banke, osim financijske i digitalne pismenosti, to su prvenstveno vještine koje su potrebne za poslove budućnosti, a to su, kritičko razmišljanje, analitičnost, rješavanje problema i komunikacijske vještine. Ono što moramo u cijeloj vertikali obrazovanja napraviti je da te vještine utkamo u sve programe, po svim razinama i za sve razine obrazovanja, od predškolske dobi do doktorata – kaže ministar Pavić. 

U Hrvatskoj su trendovi što se tiče zapošljavanja mladih, nažalost, još jako loši, iako se unatrag nekoliko godina osjete poboljšanja, ističe ministar. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih u 2013. bila 49,8%, dok je 2017. 26,1%, na što utječu brojne mjere koje se provode i na razini Europske unije.  

– Obrazovanje danas ne odgovara potrebama tržišta rada. Ukoliko pogledamo, pogotovo za mlade, 68 posto nezaposlenih mladih ima srednju stručnu spremu ili niže. Većina od 13.000 do 15.000 koja su svakodnevno oglašena na tržištu rada su srednjoškolska razina ili niže. Upravo je ključ u strukovno obrazovanje uključiti poslodavce i to je pitanje dualnog obrazovanja – kaže ministar Pavić.

Dualno obrazovanje znači omogućavanje stručne prakse kod poslodavaca već tijekom školovanja. 

– Za reformu strukovnog obrazovanja do 2023. imamo 80 milijuna eura kojima upravo želimo uključiti poslodavce, želimo razviti strukovne škole i želimo vratiti dignitet tim zanimanjima. Danas ako ste tesar naprimjer, koji je vrlo traženo zanimanje, danas je to umjetnost i to nije više kao nekad i upravo primjeri koje smo vidjeli u mnogim državama, istaknuo bih Austriju, koja ima odlično razvijen sustav dualnog obrazovanja, i kakav bi htjeli primijeniti u RH, i upravo zbog toga sam imenovao posebnu savjetnicu koja će se posebno time baviti – ističe ministar. 

Upravo je nedostatak radnog iskustva veliki problem mladima pri traženju prvih poslova, a to je donekle pokušao ublažiti sustav Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. No kako je 60 posto korisnika posao pronašlo u državnom i javnom sektoru, a zbog novih ograničenja mnogi i ne mogu iskoristiti tu mjeru, Ministarstvo kreće s novim mjerama koje će mladima omogućiti trajno zapošljavanje. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Kao i na prošloj konferenciji, i ovaj put studentima pružamo jedinstvenu priliku da susretnu poslodavce koji su im zanimljivi. U prostoru Obrtničke komore Zagreb tijekom konferencije trajat će Speed dating s poslodavcima tijekom kojeg se studenti mgu doći predstaviti velikim tvrtkama, te saznati što im oni nude u smislu zapošljavanja i mogućnosti stručnog napredovanja.
Partneri konferencije su: WBAF, Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, Hrvatska pošta.