U 20-ak godina tržišni je udio malih i srednjih pivovara u Hrvatskoj smanjen sa 27 posto, koliko je iznosio 1994., na manje od devet posto. Kako stalno pada i ukupna potrošnja piva, mali se pivari boje da će bez pomoći države ubrzo morati zatvoriti pogone.

U Hrvatskoj se lani popilo oko 3,6 milijuna hektolitara piva. Tržišni je lider Zagrebačka pivovara, s udjelom od oko 43 posto, slijedi Karlovačka sa 27,5 posto, a vodeći trojac zatvara Carlsberg iz Koprivnice sa 17 posto tržišnoga udjela. U neslužbenoj Udruzi malih i srednjih pivara, koju čine Vukovarska pivovara, Pivovara Ličanka, Pivovara Daruvar kao male te Istarska i Osječka pivovara iz segmenta srednjhih, smatraju da bi država morala povući barem tri poteza koji bi pomogli njihovu opstanku. 

Tri zahtjeva 
Traže diferenciranu stopu trošarina, odnosno da se malim pivovarama, kapaciteta do 100 tisuća hektolirata godišnje, smanji stanardna nacionalna stopa trošarina na alkohol za 50 posto, a srednjima, kapaciteta do 200 tisuća hektolitara, za 25 posto. Predlažu da se obrtničkim pivovarama, do 2000 hektolitara godišnje, omogući registracija u sustavu odgode plaćanja trošarina bez dodatnog umjeravanja proizvodnih posuda, odnosno dodatnih troškova uzrokovanih mjerenjem. Traže, na kraju, i smanjenje ciljanoga povrata ambalaže u pivarskom sektoru na 40 posto, ili čak potpuno ukidanje toga cilja za male i srednje pivovare. Tomislav Horvat, direktor Pivovare Daruvar i neslužbeni vođa Udruge, smatra da  postoje velike šanse da Vlada prihvati njihove argumente.

"Uvažavanje naših zahtjeva direktno je u interesu ruralnih dijelova Hrvatske. Cijelo se vrijeme govori o poticanju razvitka i investicija, a ovdje je riječ upravo o tome da hrvatske pivovare dođu do sredstava koja će omogućiti razvitak i investicije. S druge strane, riječ je o preporuci Europske unije i o praksi koja se provodi već godinama u većini zemalja Unije te ne vidim razloga da to ne bude praksa i u Hrvatskoj", kaže Horvat. No, što ako ako Vlada ostane gluha na njihove prijedloge? Ne tvrdim da će sve male i srednje pivovare propasti, kaže Horvat, ali im ne predviđam ni svijetlu budućnost. "Ako se ne prihvate prijedlozi, ne očekujem daljnji razvoj, investicije i rast. Njemačka je propisala diferenciranu stopu još dvadesetih godina prošlog stoljeća, Češka 1993. godine. To su najbolji primjeri i smjer u kojem treba ići i Hrvatska. I mi imamo tradiciju, zašto je ne očuvati?", pita se Horvat. 

Nelogična davanja 
Trošarine kao glavni problem vidi i vlasnik Vukovarske pivovare, Nenad Blažev, koji smatra neshvatljivim da velike pivoare u konačnici plaćaju oko kunu davanja po litri piva, a male pivovare dvije kune. Žali se i na velike probleme s distribucijom jer ga veliki trgovački lanci redom odbijaju, a ne može ući ni u velik broj kafića koji su ugovorno vezani isključivo uz jednu veliku pivovaru. Svojedobno je Blažev pregovarao s Lidlom, no to nikada nije realizirano.

Stoga se Vukovarsko distributira preko "nezavisnih" kafića, njih 200-injak u Zagrebu, te nekoliko u Rijeci i Splitu. Pero Ivanković, predsjednik Udruge pivara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), inače jedan od čelnih ljudi Zagrebačke pivovare, svjestan je problema s kojima se susreću mali pivari. Objašnjava da iskustva iz inozemstva pokazuje da mali pivari ne mogu konkurirati multinacionalnim tvrtkma u lager pivu, već da se moraju specijalizirati za specifična piva.

Što predlažu Vladi?

1. Diferenciranu stopu trošarina (malim pivovarama nacionalnu stopu trošarina na alkohol smanjiti za 50 posto, a srednjima za 25 posto) 
2. Obrtničkim pivovarama omogućiti odgodu plaćanja trošarina bez umjeravanja proizvodnih posuda 
3. Smanjenje ciljanoga povrata ambalaže na 40 posto, ili potpuno ukidanje 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju