Malim i srednjim poduzetnicima ove godine na raspolaganju je 800 milijuna eura, odnosno oko šest milijardi kuna.

Toliko je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osigurala od Europske investicijske banke (EIB) u dvije tranše, a ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras poručio je poduzetnicima da se jave te da za kredit "nije važno koga poznaju". "Pozivam baš sve koji imaju ideju, tržište te proizvod da se jave; dobit će podršku bez obzira na to jesu li kome 'stali na žulj' ili imaju obiteljsku svađu", rekao je Maras dodajući da "Vladi 50, 60 novozaposlenih puno znači" najavljujući kamate od dva do tri posto.

Političko zatezanje
Od tog iznosa zasad je raspoloživo tek 400 milijuna eura, koliko iznosi u ožujku dogovorena prva tranša, od čega je 250 milijuna eura namijenjeno malom tvrtkama, a ostatak onima srednje veličine. Isplata preostalog novca uobičajeno ovisi o iskorištenju prve tranše, no mogla bi doći u pitanje zbog Vladine namjere da transformira HBOR. Iz luksemburškog sjedišta EIB-a nisu bili spremni komentirati najavljeno pretvaranje razvojne banke u fond. Zatezanje stiska politike nad 10-ak milijardi kuna kreditnog potencijala godinu dana prije parlamentarnih izbora nije promaklo ni domaćim stručnjacima, a ni Bruxellesu. Iz dobro upućenih izvora doznajemo da nejasnu budućnost HBOR-a pomno razmatraju pravnici stranih kreditora. Ključno pitanje na koje se traži odgovor jest budućnost rejtinga te kvaliteta garancija za obveze kako se ne bi doveo u pitanje povrat novca jer će se prema najavama HBOR odmaknuti od bankarskih načela. 

Već viđen scenarij
Upućeni podsjećaju na sličnu situaciju u poljoprivredi u mandatima ministara Božidara Pankretića i Petra Čobankovića kad se preko HBOR-a novac odobravao za kapitalna ulaganja. I za tadašnje dobre ideje potrebna dokumentacija bila je minimalna, pa su se kupovali preveliki traktori, a farme nicale na premalim česticama, od kojih su brojne danas na izdisaju ili su već propale. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta smatra da je dobro da razvojna banka više potiče poduzetničke projekte, posebno početničke, koje banke zaobilaze.

"To je razlog postojanja HBOR-a, ali on to nikad nije u potpunosti radio već se previše velikih tvrtki uguralo kroz razne programe. Poticanje poduzetništva ima smisla, ali bojimo se spletkarenja, zbog čega bi razvojnu banku trebalo okrenuti u suprotnom smjeru od politike", kaže. "Sve te fraze lijepo zvuče, ali ne znamo konkretno što to znači, ni za ročnost ni cijenu kapitala. Novca i sad ima u bankama, ali ne stiže do poduzetnika", kaže predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić.