Najažurniji signali o kretanju potrošnje obično dolaze s podacima Porezne uprave o fiskaliziranim prometima, a uobičajeno je i da je u mjesecu blagdana potrošnja pojačana.

Tako je u proteklom mjesecu kod svih obveznika fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti evidentirano 3,08 tri milijarde eura (3,08) vrijednosti izdanih računa, što je osjetno više nego u prva dva mjeseca.

U prvom tromjesečju, naime, u Hrvatskoj su, što “kešom” što karticama, plaćene robe i usluge vrijedne ukupno 8,29 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je za 1,15 milijardi ili 16 posto više.

Raniji termin Uskrsa
S obzirom na službene podatke o usporavanju stope inflacije, to je značajan međugodišnji skok prometa. No, on je dijelom i rezultat činjenice da smo ove godine imali nešto raniji termin Uskrsa, tj. da se prateća predblagdanska potrošnja lani uglavnom događala u travnju, a ove godine u ožujku. U svakom slučaju, u međugodišnjim usporedbama realniju će sliku dati četveromjesečne brojke.

Podaci DZS-a o kretanju nominalnog i realnog prometa od trgovine na malo stižu s nešto više vremenskog pomaka. Tako se prošli tjedan objavljeni tek podaci za veljaču, a prema njima je, primjerice, promet u odnosu na veljaču 2023. (kalendarski priolagođeno) nominalno bio za 13,4% veći, a realno za 9,1%, što je bila i najviša godišnja stopa od lanjskog travnja.

Kad je pak riječ o utjecaju cijena, u veljači je došlo do zastoja višemjesečnog niza uzastopnog usporavanja indeksa potrošačkih cijena, koji je u međugodišnjim usporedbama ostao na siječanjskih 4,1%. Iz DZS-a se danas očekuje prva procjena ožujske inflacije, koja bi mogla pružiti i orijentir u smislu utjecaja rasta cijena na nominalni rast potrošnje mjeren fiskaliziranim prometima.

Promatra li se samo ožujak, vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec 2023. bila je za nepunih 320 milijuna ili 14,5% veća, i to na 4,5% većem broju računa za prodanu robu i usluge nego u lanjskom ožujku.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Najveći dio ukupnog fiskaliziranog prometa nosi, dakako, trgovina na malo. Kroz fiskalne blagajne trgovaca prošlo je u prva tri mjeseca više od 5,4 milijarde eura vrijednosti računa, od čega u prošlom mjesecu 2,02 milijarde.

Najveći dio prometa trgovaca odrađen je u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem, odnosno proizvodima za kućanstvo. Super i hiper marketi prošli su mjesec zabilježili 837 milijuna eura prometa ili gotovo 20 posto više nego u lanjskom ožujku, ali to se dijelom može pripisati već spomenutim predblagdanskim kupovinama.

I usluge cvjetaju
Utjecaj blagdana, ali i toplijeg vremena uočljiv je i na prometima ugostiteljskog sektora. Nakon što su se fiskalizirani prometi u tim djelatnostima u prva dva mjeseca kretali između 205 i 215 milijuna eura, u ožujku je vrijednost izdanih računa premašila 248 milijuna, što je pak u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 21% više. Promatra li se cijeli prvi kvartal porast je nešto manji, ali i dalje blizu 20 posto, što govori i o rastu potrošnje, ali i cijenama ugostiteljskih usluga.

I kad je riječ o djelatnosti pružanja usluga smještaja plaćenih karticama i gotovinom, podaci Porezne uprave na tragu su prvih izvještavanja o rastu dolazaka i noćenja koji se bilježi u prvom kvartalu (rast od 16 odnosno 15 posto).

Tako je primjerice prošlog mjeseca kod usluga smještaja zabilježen fiskalizirani promet od gotovo 61 milijun eura naspram 47,8 milijuna u istom mjesecu prošle godine. Od početka godine ukupno je dosad (do kraja ožujka) fiskalizirano računa u vrijednosti većoj od 154 milijuna eura, što je oko 34 milijuna ili gotovo 28% više nego u istom lanjskom razdoblju.

Inače, u provedbi nadzora fiskalizacije, razmjerno se često utvrđuju nepravilnosti, a pretpostavka je da su oni rašireniji u uslužnim djelatnositma. Od 7416 nadzora provedenih u 2023., u više od polovice (56%) su utvrđene nepravilnosti poput neizdavanja (nefiskaliziranja) računa ili neevidentiranja cjelokupnog prometa, nepotpunih i/li netočnih podataka o poslovnim prostorima i sl.