Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ne staje s uvođenjem reda na hrvatskom tržištu prehrambenih proizvoda. Nakon što je otvorio slučaj mešetarenja potporama koje su davane za tuđe poljoprivredno zemljište, te otvorio pitanje problema kontrole i prodaje mesa loše kvalitete, a ovih dana pokrenuo i po prvi put ocjenjivanje kvalitete vina koje se uvozi u Hrvatsku, Tolušić sada ide i u pružanje zaštite proizvođačima hrane u odnosima s moćnim trgovcima. U javnu raspravu upravo kreće, naime, prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, dokument kojeg proizvođači u Hrvatskoj već dugo zazivaju i koji je uveden u praksu većine članica EU.

Izradu takve regulative kod nas je inicirala grupa od 20-ak prehrambenih proizvođača još za mandata bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, no on se odlučio time ne baviti. Naknadno se, na krilima normiranja tog područja na razini EU, razmatralo mogućnost uređenja odnosa proizvođača, otkupljivača i trgovaca, no ne kroz zakon, kako je praksa u EU, nego kroz donošenje kodeksa. U međuvremenu je konačno pokrenuta izrada zakona zapela zbog izvanrednih izbora, no Tolušića je dočekao uglavnom pripremljen zakonski prijedlog, a njime će se, kako tvrde sugovornici iz povjerenstva koje je sudjelovalo u izradi, uvesti reda i zaštititi dobavljače prehrabih proizvoda od učestalih nekorektnih tretmana kojeg imaju kod trgovaca, u pravilu velikih lanaca koji na tržištu imaju dominantan položaj. Konkretno, takvim se trgovcima, točnije svima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna, ubuduće zabranjuje koristiti poziciju kojom proizvođačima s kojima surađuju nameću različite ugovorne kazne.

Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrebe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Na listu nepoštene trgovačke prakse biti će uvršteno tako korištenje čak više od 20 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci zaračunavaju proizvođačima da bi njihove proizvode stavili na svoje na police. Među ostalim, sankcioniranje se predviđa za obračun naknada za uvrštavanje proizvoda na prodajna mjesta, za uvjetovanje dobavljačima da plasman na polici moraju poduprijeti financiranjem razvoja i uređenja prodajne mreže trgovca, a među ostalim i za plaćanje dostave proizvoda do trgovca i tzv. logističkog rabata. Nezakonitom praksom smatrat će se i uvjetovanje ugovora s dobavljačem izradom proizvoda njegove privatne marke, zahtijevanje manje marže trgovca u slučaju slabije prodaje robe, ali i naknada koje proizvođač mora platiti za vlastiti proizvod koji nije prodan, pa i za krađe proizvoda s polica u trgovini. Pojedini trgovci, prema popisu nepoštenih postupanja, zahtijevaju od dobavljača čak i financiranje istraživanja javnosti, promidžbenih kataloga i drugih marketinških usluga.

Prema podacima koji su dosad dolazili iz redova proizvođača, isporuke trgovačkim lancima u startu su opterećene troškom od 18 do 19 posto ukupnog iznosa prometa. Sve ostale naknade iz spomenute "lepeze" predstavljaju dodatan trošak koji Tolušićev zakon namjerava kažnjavati. Prema prijedlogu koji mora proći javnu raspravu, cijeli posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li po pokrenutom postupku trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će odrezati kazne do 3 milijuna kuna za pravne i do 1 milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše 5 posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izviješću za prethodnu godinu. Nadzor i utvrđivanje nepoštene trgovačke prakse AZTN bi trebao obavljati i na zahtjev stranke, ali i po službenoj dužnosti.

Podatke će prikupljati ne samo od stranaka u postupku, nego i od zadruga, strukovnih i interesnih udruga, a osim sankcija za trgovce i dobavljače koji primjenjuju nepoštenu praksu, kazne će moći izricati i onima koji joj ne pomognu u pristupu podacima. Za očekivati je da iz redova domaćih trgovaca Tolušićevo novo uvođenje reda neće biti pozdravljeno, to više zna li se da po ostvarenim prihodima ono podrazumijeva nadzor nad više od 50 kompanija koje u toj branši posluju u Hrvatskoj. Razmimoilaženja i oprečna stajališta oko ovog pitanja imaju i trgovci i prehrambeni sektor i u drugim europskim zemljama u kojima je slična regulativa uvedena. O statusu proizvođača hrane, pak, govore i podaci iz istraživanja koja su provedena na razini EU među dobavljačima u prehrambenom lancu, od kojih je čak 96 posto bilo izloženo barem jednom obliku nepoštenih trgovačkih praksi, a zbog čega je 83 posto imalo više troškove poslovanja, a njih 77 posto manje prihode.

Zakon bi nakon javne rasprave u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru trebao krenuti u prvom tromjesečju, a nakon što stupi na snagu, svi trgovci, dobavljači i prerađivači imat će šest mjeseci za pripremu na nova pravila u poslovanju s proizvođačima hrane. v Pojedini trgovci, prema popisu nepoštenih postupanja, zahtijevaju od dobavljača čak i financiranje istraživanja javnosti, promidžbenih kataloga i drugih marketinških usluga. Prema podacima koji su dosad dolazili iz redova proizvođača, isporuke trgovačkim lancima u startu su opterećene troškom od 18 do 19 posto ukupnog iznosa prometa. Sve ostale naknade iz spomenute "lepeze" predstavljaju dodatan trošak koji Tolušićev zakon namjerava kažnjavati.

Prema prijedlogu koji mora proći javnu raspravu, cijeli posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li po pokrenutom postupku trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će odrezati kazne do 3 milijuna kuna za pravne i do 1 milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše 5 posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izviješću za prethodnu godinu. Nadzor i utvrđivanje nepoštene trgovačke prakse AZTN bi trebao obavljati i na zahtjev stranke, ali i po službenoj dužnosti.

Podatke će prikupljati ne samo od stranaka u postupku, nego i od zadruga, strukovnih i interesnih udruga, a osim sankcija za trgovce i dobavljače koji primjenjuju nepoštenu praksu, kazne će moći izricati i onima koji joj ne pomognu u pristupu podacima. Za očekivati je da iz redova domaćih trgovaca Tolušićevo novo uvođenje reda neće biti pozdravljeno, to više zna li se da po ostvarenim prihodima ono podrazumijeva nadzor nad više od 50 kompanija koje u toj branši posluju u Hrvatskoj. Razmimoilaženja i oprečna stajališta oko ovog pitanja imaju i trgovci i prehrambeni sektor i u drugim europskim zemljama u kojima je slična regulativa uvedena.

O statusu proizvođača hrane, pak, govore i podaci iz istraživanja koja su provedena na razini EU među dobavljačima u prehrambenom lancu, od kojih je čak 96 posto bilo izloženo barem jednom obliku nepoštenih trgovačkih praksi, a zbog čega je 83 posto imalo više troškove poslovanja, a njih 77 posto manje prihode. Zakon bi nakon javne rasprave u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru trebao krenuti u prvom tromjesečju, a nakon što stupi na snagu, svi trgovci, dobavljači i prerađivači imat će šest mjeseci za pripremu na nova pravila u poslovanju s proizvođačima hrane.