Od 47.319 ulica u državi, službeno ne postoji čak 2028 u kojima navodno stanuje 88.800 birača. Nadalje, u Hrvatskoj je 285.216 birača s neispravnim osobnim iskaznicama i 285.216 prijavljenih na nepostojećim kućnim brojevima, piše Jutarnji list.

“Na lokalne izbore u proljeće doći će velik broj ljudi koji će se iznenaditi da ih više nema na popisu birača. E sada, hoće li građani ove države taj podatak prihvatiti pozitivno ili negativno, to je na njima. Ali red ću uvesti po svaku cijenu. Neće se stići do lokalnih izbora riješiti sve nepravilnosti, ali je velika vjerojatnost da ćemo to učiniti do parlamentarnih izbora, sviđalo se to nekome ili ne”, poručuje ministar uprave Arsen Bauk, podsjećajući da je čak i HDZ, unatoč nekim kritikama, podupro Zakon o registru birača, koji je Sabor potvrdio 14. prosinca prošle godine.

Ministar se, sudeći po gomili nelogičnosti na koje je naišao, odlučio žestoko obračunati sa starom hrvatskom boljkom – očitim nesrazmjerom između broja birača i broja onih koji imaju prebivalište prijavljeno u Hrvatskoj. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj i važećim osobnim iskaznicama ima 3,750.000, a prema sadašnjem popisu ih je 4,100.000. Dakle, sumnjivo je najmanje 340.000 osoba, piše Jutarnji.

Nisu problem samo “šverc birači” nego neusklađenost ministarstava i institucija. “Kod nas je 13 stanovnika Drniša mrtvo, a prema bazi podataka MUP-a još su živi”, navodi primjer ministar Bauk. Sljedeći ministrov korak prema izradi što točnijeg popisa stvarnih birača je sređivanje Registra prostornih jedinica po kojima bi se birači identificirali, piše list. Cilj je da taj registar vodi i obnavlja Državna geodetska uprava, a ne čak 106 ureda jedinica lokalne uprave kako je bilo do sada, što je otvaralo prostor za manipulacije, kaže Bauk. 

Izvorni članak pročitajte ovdje.