Od početka iduće godine domaćim bankama se smiješi novi regulatorni trošak 'težak' desetine milijuna kuna.

U pripremi je zakon kojim će se od siječnja implementirati nedavno donesena briselska direktiva za oporavak i sanaciju banaka (Banks Resolution and Recovery Directive) kojom će se na razini Unije uspostaviti 55 milijardi eura vrijedan sanacijski fond. Domaće banke tako će u narednih osam godina morati stvoriti fond u visini jedan posto pokrivenih depozita, a s porastom štednje proporcionalno će rasti i uplate u fond. Kako doznajemo, zakon je praktično gotov, no još se bruse detalji oko operativne nadležnosti. Bankama ključno, još nema konačnog dogovora hoće li kreditne institucije od prvog siječnja krenuti s uplatama. Postoji, doznajemo, ideja da bi se u fond transferirao dio sredstava iz DAB-ovog fonda za osiguranje štednje koji je po nekim ocjenama "dvostruko veći od potrebnog".

Budu li uplaćivale u novi fond, koji nema veze s fondom osiguranja štednje, iznos koji će uplaćivati godišnje bi trebao biti "nešto manji" od trenutnih obveza za osiguranje depozita. Banke godišnje DAB-u uplate oko 450 milijuna kuna premija, a posljednje dostupne brojke govore da je krajem 2012. godine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka upravljala s 3,16 milijardi kuna. Prošle godine većina godišnjih uplata iskorištena je za isplatu oko 525 milijuna kuna deponentima propale Centar banke iz čijeg stečajnog postupka DAB sada potražuje taj iznos. Direktiva donosi monumentalni zaokret u odnosu prema bankama i pitanju moralnog hazarda jer njome Europa mijenja pravila o tome tko snosi trošak spašavanja posrnule banke. Umjesto dosadašnje prakse da za pogreške, pa i mutne poteze menadžementa automatski plaćaju porezni obveznici, novim propisom trošak će snositi kreditori i vlasnici kreditne insitucije.

Potom bi se koristio novac iz sancijskog fonda, a tek u slučaju da to ne bi bilo dovoljno ostavljena je mogućnost posezanja za novcem poreznih obveznika, no samo pod uvjetom da se on naknadno vrati u proračun. Na punjenje sanacijskog fonda obvezale su se sve članice EU, a one koje još nemaju euro poput Hrvatske, prikupljat će sredstva na nacionalnoj razini. Prema nedavnoj odluci Vlade, Hrvatska se obvezuje da najkasnije za osam godina, ili eventualnim ranijim dobrovoljnim ulaskom u bankovnu uniju, domaća sredstva proslijedi jedinstvenom europskom fondu. "Ključna poruka nove direktive i zakona koji će se odnositi na sve domaće banke jer da za loše poslovanje kreditnih institucija i eventualnu propast u budućnosti ne odgovaraju porezni obveznici nego one same, a dosad je sav trošak padao na teret proračuna. Banke će novac uplaćivati 'ex ante', a ne bude li dovoljno moći će posuditi od države, drugih kreditnih institucija i fondova, no morat će ih i vratiti na temelju uplaćenih doprinosa", objašnjava direktorica DAB-a Marija Hrebac.

Uz činjenicu da je jedan od ključnih koraka prema bankovnoj uniji, direktiva donosi korjenite promjene za banke. Od njih se traži da pripreme planove za oporavak i sanaciju o čemu će detalje razraditi Europsko tijelo za bankarstvo (EBA) zajedno s nacionalnim vlastima. To će bankama donijeti novi supervizorski pritisak na strukturu, operacije i financiranje. Hoće li se direktiva pretvoriti u 'trijumf ili tragediju', prema ocjeni pwc-a, ovisit će o dva bitna faktora; bude li postojala jasna 'bail-in' hijerarhija tko će spašavati banku i po kojem redoslijedu, briselski ima šanse da bude trijumf. Najveći rizik, s druge strane, je pitanje nađe li se u problemima sistemska banka (ili banke) dok se ne prikupi ciljanih 55 milijardi eura? Koliki je taj rizik realan, trebalo bi biti jasnijeveć ove godine kad bude završen europski stres, kao i ocjena kvalitete imovine banaka.Na domaćem terenu dogovor tek treba postići po pitanju operativnih nadležnosti nacionalnog sanacijskog tijela.

Usuglašavanje je osjetljivo budući da se od banaka traži plan oporavka i sanacije, koji ovise o kapitalu, zdravlju i rizicima banaka što spada u direktnu nadležnost središnje banke. "Dok su žive banke nadzire HNB, kad krenu u sanaciju ulaze pod nadležnost DAB-a, a u stečaju su pod ingerencijom Trgovačkog suda", kazao nam je jedan izvor koji sudjeluje u pripremi zakona. Neslužbeno jedan od prijedloga je da bi HNB pružio podršku oko pripreme planova, a potom bi u multidisciplinarnom sanacijskom vijeću sudjelovali HNB, Hanfa i DAB. Padne li odluka o sanaciji, nju bi provodila Agencija za osiguranje depozita. Hoće li se tako konačno i izgledati nadležnost, ostaje vidjeti.