Tim hrvatskih zanastvenika sudjelovao u sveobuhvatnoj studiji genetičke raznolikosti

Autor: Poslovni.hr , 23. rujan 2016. u 12:50
Foto: Thinkstock

Rezultati objavljeni u časopisu Nature po prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina.

Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta. U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Rezultati objavljeni u časopisu Nature po prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina. Radi se o do sada najsveobuhvatnijoj studiji koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijesti i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Ujedno, tijekom istraživanja otkriven je niz gena koji mogu biti povezani s metabolizmom i imunitetom, što ih čini mogućim kandidatima ključnim za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije ljudi danas žive.

“Ovaj rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima »tzv. Balkanskog utočišta» te na prostoru «Ukrajinskog utočišta» preživjeli zadnje ledeno doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije,” pojasnio je Dragan Primorac.

Damir Marjanović istaknuo je kako je navedenim istraživanjima obogaćeno znanje o migracijskim procesima naših predaka na globalnome planu, posebno u smislu detekcije „genetičkih tragova“ ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka, ali su stečene i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija.

“Posebno je značajno da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH ucrtani u novokreirane svjetske genetičke mape”, kazao je Marjanović.

Komentirajte prvi

New Report

Close