SARAJEVO – Vrh Stranke demokratske akcije zatražio je od Skupština Federacije BiH da na zasjedanju krajem mjeseca odluči o načinu privatizacije BH Telekoma i Hrvatskih telekomunikacija iz Mostara. Prema preporuci SDA, novac od prodaje državnog vlasništva telekom operatora potrebno je uložiti u gradnju autoceste na koridoru 5C te ostale velike infrastrukturne objekte poput brze ceste Sarajevo – Tuzla, Sarajevo – Goražde i cestu kroz srednju Bosnu, tzv. Lašvansku cestu. Takvo trošenje novca od prodaje telekomunikacije koje je prije nekoliko dana javno predložio predsjednik SDA Sulejam Tihić, predsjedajući Vijeća ministara BiH i jedan od potpredsjednika SDA Adnan Terzić, ustvrdio je da može predložiti samo “neinventivan političar”. Terzić je ustvrdio kako se taj novac treba upotrijebiti za poticanje ekonomskog razvoja, a ne na nepotrebno trošenje za gradnju infrastrukturnih objekata. Predsjednik stranke Sulejman Tihić najavio je kako s ostalim političkim liderima u BiH nastoji doći do konsenzusa za privatizaciju telekoma. Vlada F BIH prije nekoliko dana parlamentu F BiH predložila je dva modela privatizacije BH telekoma: prodaju 51 posto vlasništva u prvom krugu privatizaije te 39 posto vlasništva u drugom krugu ili prodaju 39 posto vlasništva u prvom krugu, a većinskog paketa od 51 posto tek u drugom krugu privatizacije. Za HT Mostar ponuđena je prodaja cijelog državnog kapitala, koji još nije utvrđen jer se ne zna točan vlasnički udjel T-HT-a i Hrvatskih pošta iz Zagreba koji imaju vlasničke udjele u HT-u Mostar i pridruženomu mu Eronetu, a u Sarajevu smatraju kako je on od 51 do 56 posto ili prvo prodaja između 44 i 49 posto državnog vlasništva, a u drugom krugu i ostatka. Kako su u Sarajevu procijenili, vrijednost BH telekoma je oko 500 milijuna, a HT-a iz Mostara oko 150 milijuna eura. BH telekom posljednjih godina svoju dobit od oko 80 milijuna eura usmjerava odlukom Vlade F BiH u proračun.

Prema nedavnoj analizi savjetodavne tvrtke Delloite and Tuoche, ako se prvo proda državno vlasništvo Telekoma Srpske, vrijednost BH telekoma smanjit će se na tržištu za oko 200 milijuna eura. U Banjoj Luci za 80 posto vlasništva Telekoma Srpske očekuju najmanje 400 milijuna eura. Privatizira li se prvo banjolučki telekom, federalni premijer Ahmet Hadžipašić ustvrdio je kako će se izmijeniti zakonska regulativa da iste mogućnosti tehnološkog razvoja imaju i privatni i državni telekom u BiH. Nakon sjednice glavnog kolegija vrha SDA, predsjednik stranke Sulejman Tihić dobio je zadatak da sazove sjednicu predsjednika najjačih političkih stranaka u BiH i predsjednika klubova stranaka u Skupštini F BiH kako bi s njima pokušao iznaći konsenzus za način privatizacije telekoma u F BiH. Kolegij SDA čine najviši dužnosnici stranke te zastupnici stranke u zakonodavnim tijelima i predstavnici u najvišim tijelima izvršne vlasti. Mediji u BiH tvrde kako je na sjednici kolegija dio političara iz stranke iskazao snažno protivljenje privatizaciji BH telekoma. Niti telekom u Banjoj Luci niti telekomi u Sarajevu i Mostaru ne mogu biti privatizirani prije općih izbora koji će se u BiH održati početkom listopada. Javni natječaj, kako najavljuju ministri u Banjoj Luci, treba biti objavljen ovih dana, a kako će imati najmanje dva mjeseca roka za prijavu zainteresiranih kupaca, neće biti završen u sadašnjem sazivu vlasti, a nakon listopadskih izbora upitno je tko će imati skupštinsku većinu za sastavljanje izvršne vlasti Republike Srpske.

U Bosni i Hercegovini peta dozvola za fiksnu telefoniju

SARAJEVO – Regulatorna agencija za komunikacije BiH dodijelila je petu dozvolu za pružanje usluga fiksne telefonije Crumb Groupu iz Bijeljine. Ta tvrtka već posjeduje dozvolu za pružanje usluga pristupa Internetu te opću dozvolu za javnog mrežnog operatora. Crumb Group se planira baviti domaćim i međunarodnim telefonskim prometom, kao i četiri tvrtke koje su prije dobile dozvolu za operatore fiksne telefonije. Do sada je Regulatorna agencija za komunikacije BiH dodijelila četiri dozvole za pružanje usluga fiksne telefonije. Dozvole su dobile tvrtke T3, Matel BH i AirABA iz Sarajeva te Aneks iz Banje Luke. Dozvolu malim privatnim operatorima fiksne telefonije Regulatorna agencija za komunikacije u BiH dodjeljuje na deset godina. Regulatorna agencija za komunikacije BiH dodjeljuje dozvole za usluge operatora mobilne telefonije, usluge operatora mobilne telefonije, usluge mrežnih operatora, pružatelje usluga pristupa Internetu i operatora za fiksne javne telefonske usluge.