Predviđanja govore da će do 2035. ekonomija od trilijun dolara, odnosno 1000 milijardi dolara, postati – Bangladeš. Njegovu ekonomiju “Azijskog Tigra” svrstava se u najbrže rastuću u Južnoj Aziji.

Nekad zemlja siromaštva, Bangladeš danas asocira na tekstil i poljoprivredu, ogroman izvoz, odnedavno moć i napredak. Postupan, ali vidljiv. A zemlja čiji BDP iznosi gotovo 453 milijarde dolara, i ekonomija joj u posljednjem desetljeću godišnje u prosjeku raste 6%, u petak je otvorila konzulat u našoj zemlji.

Prvi konzul postao je Nenad Črnac, 47-godišnji biznismen iz Rijeke koji se za svojih posjeta glavnom gradu 170-milijunske države uvjerio da svojom ekonomijom, gotovim proizvodima i raznim vrstama usluga Bangladeš ima potencijala postati zemlja partner Hrvatskoj. S mogućnošću povećanja opsega i raznolikosti poslova.

“U našoj percepciji Bangladeš vjerojatno nema sliku adekvatnu svojim realnim brojkama i snazi. Nije to više siromašna, zapuštena zemlja, već društvo i ekonomija koji se neprestano mijenjaju i dograđuju. Rezultat toga su i stasale goleme kompanije, veličinom nama teško zamislive.

Konzul Nenad Črnac i Riaz Hamidullah, veleposlanik Bangladeša/PD

Koliko je velik potencijal Bangladeša i njihovog gospodarstva najbolje ilustrira podatak o jednoj njihovoj kompaniji u sektoru proizvodnje i prodaji hrane. Izravno zapošljava 125 tisuća radnika i surađuje s više od 100 tisuća farmera, OPG-ova i proizvođača hrane od kojih otkupljuje njihove prehrambene proizvode.

Kompanija je, inače, zadnjih 18 godina najveći izvoznik u državi, a njene proizvode koristi milijardu ljudi u svijetu. Ta kompanija iskazuje golem interes za dolazak na hrvatsko tržište, a dobavljač je robe za najveće svjetske lance prehrambene, retail, discontery industrije. Jedan trgovački lanac koji radi po cijeloj Europi i u Hrvatskoj, gdje je vjerojatno i među pet najvećih, na svojim policama ima 5% robe proizvedene u Bangladešu.

Tekstilna, odjevna i farmaceutska industrija pokreću BDP/REUTERS

Ne samo hrane, nego i tekstila i sličnih proizvoda. Uglavnom, s važnim ljudima te kompanije obavljeni su preliminarni razgovori te ocjenjujemo da će uskoro, kada dođu u Hrvatsku, uspješno pregovarati s potencijalnim partnerima kod nas.

Kompanije takve vrste već rade u Njemačkoj i na sjeveru Europe. Vrijeme je da ih dovedemo u Hrvatsku”, kaže Črnac čiji cilj je, pored svega čime će se baviti, pravilna valorizacija riječke luke iz perspektive bangladeškog biznisa i prije svega izvoza prema EU.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Iz hrvatske perspektive, Bangladeš je potencijalni partner Luke Rijeka koja bi nakon modernizacije koju je upravo završila mogla postati logistički hub za dio transporta poljoprivrednih, ali i proizvoda od tekstila, kao i kontejnerskog prometa iz Bangladeša prema EU. Konkretnije, za središnju i južnu Europu. Trenutačno bangladeška roba u ovaj dio Europe dolazi preko Luke Kopar. Naš je cilj uvrstiti riječku luku na tu kartu. Tome ću se maksimalno posvetiti”, kaže Črnac.

Bangladeš je osma najnaseljenija zemlja na svijetu, a stvaranje velikog domaćeg tržišta roba i usluga jedan je od načina na koji je tako velika populacija korisna za gospodarstvo. To pomaže poticanje rasta poslovanja i stvaranja novih radnih mjesta, posebno u sektorima proizvodnje i usluga. Usto, Bangladeš ima relativno mladu populaciju, s medijalnom dobi od samo 27 godina.

Norvežani su već tamo
“To znači da zemlja ima veliku, brojnu, rastuću radnu snagu koja podržava daljnji gospodarski rast i razvoj”, kaže Črnac. Pojašnjava i da Bangladeš u Njemačku godišnje izvozi robu vrijednu 12 milijardi eura, dok je to prema Hrvatskoj samo 30 milijuna eura. Iz RH put Bangladeša godišnje ode zanemarivih 3 milijuna eura. Iz svih tih brojki veleposlanik Hamidullah i počasni konzul Črnac prepoznaju iznimno veliki potencijal za popravljanje trgovinskih bilanci, posebno uzme li se u obzir još jedna komponenta – geografska pozicija obje države.

“Bangladeš ima stratešku geolokaciju u Aziji, a to vrijedi i za Hrvatsku u ovom dijelu Europe. Mi tu svoju komparativnu prednost ne koristimo, za razliku od Nizozemske koja ima trgovinsku razmjenu s Bangladešom mjerljivu u milijardama eura. Upravo zato što smatram da možemo i moramo puno bolje, na obostranu korist, želim animirati hrvatske i bangladeške biznismene u prepoznavanju poslovnih prilika”, kaže Črnac.

Pojašnjava, nadalje, da će ojačani srednji sloj stanovništva Bangladeša, s financijskim potencijalom većim nego što je bio dosad, svoje turističke želje u nekom bliskom vremenu zasigurno željeti ostvariti u Hrvatskoj. Postoji brzo rastuća srednja klasa stanovništva, što nudi značajno tržište za poslovanje.

“Turizam u kojem je hrvatska izuzetno uspješna također je tema prema Bangladešu. Treba se danas početi predstavljati kako bi kroz neko vrijeme ubrali plodove tog angažmana. Bangladešani, njihova srednja klasa, uskoro će početi masovnije putovati po Europi i zato sada treba stvarati pretpostavke za njihovo dovođenje”, kaže Črnac.

BDP glavnog grada je u stalnom porastu, a u Dhaki živi više od 20 milijuna stanovnika/Shutterstock

Veleposlanik Hamidullahi smatra da velik, brz, dinamičan ekonomski rast, koji prati stabilnost zemlje i političkog sustava, čini Bangladeš sve privlačnijom investicijskom destinacijom. Prije dvadesetak godina biznis u telekomunikacijskom sektoru u tu je državu doveo – Norvežane!

“Za nas je to priznanje, i kao tržištu i kao državi koja ozbiljno prihvaća ulagače. Norveški telekom operater Telenord na globalnoj razini danas je jedan od najvećih i najboljih teleoperatera. Mi smo zemlja u kojoj se ulaganja isplate, povrati investicija su veliki, a naši odnosi s EU rastu”, kaže Nj.e. veleposlanik Hamidullah. Pojašnjava da Dhaka, glavni grad Bangladeša, doživljava značajan gospodarski rast u posljednjih nekoliko godina.

“BDP grada je u stalnom porastu, pri čemu tekstilna, odjevna i farmaceutska industrija pokreću rast. S više od 20 milijuna stanovnika, Dhaka je postala jedan od najgušće naseljenih gradova na svijetu”, kaže. Uz poljoprivredu, tekstilna industrija igra ključnu ulogu u gospodarstvu Bangladeša i glavni je izvor prihoda u stranoj valuti. Tekstilna industrija zapošljava milijune Bangladešana, njih čak 4 milijuna dnevno odlazi na rad u pogone, a zemlja je sada, s prihodima od 42 milijarde dolara, drugi svjetski izvoznik odjeće, odmah nakon Kine. Oko 60% robe izvozi se u Europu.

“Donedavno, do pred 20 godina, bilo je nezamislivo da će se Bangladeš tako približiti Kini”, kaže veleposlanik. Pojašnjava i značaj izvoza radne snage po čemu je Bangladeš godinama svjetski lider.

Vrhunski izbor za tvrtke
“Muškarci i žene iz Bangladeša zapošljavaju se u različitim industrijama diljem svijeta, od građevine do zdravstva pa sve do tehnologije. Obilna i jeftina radna snaga u Bangladešu čini ga vrhunskim izborom za tvrtke koje traže izvor radne snage izvan svojih granica. Vlada Bangladeša proaktivno promovira zemlju kao izvor radne snage kroz razne programe obuke i razvoja vještina. Broj radnika u inozemstvu, prema procjenama, čini 12% ukupnog BDP-a”, reći će veleposlanik. Konzul Črnac dodaje jednu zanimljivost:

“Isključimo li zemlje regije, dakle BiH, Srbiju, Makedoniju i Kosovo, Bangladeš je peti izvoznik radne snage u RH. Taj trend, zbog dobrih obostranih iskustava i međusobnog zadovoljstva, samo će se nastavljati”.

Kao kuriozitet navodi da vizni centar Saudijske Arabije u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša, svaki dan izdaje po 5000 radnih dozvola za rad na najvećim gradilištima jedne od najbogatijih država svijeta. “Radimo na tome da se pojednostavi vizni režim između RH i Bangladeša. Plan je i da se u Bangladešu, po uzoru na saudijski, otvori hrvatski vizni centar u Dhaki.

Jer nisu Bangladešani samo kvalitetni građevinski radnici i poljoprivrednici, već i dobri radnici u metalno-tehničkoj industriji, s puno tradicije i znanja u tim poslovima. Posebna priča, sama za sebe, ona je o IT industriji u Bangladešu, koja doživljava snažan rast u posljednjih nekoliko godina. Vlada aktivno podržava IT sektor pružajući različite poticaje, poput oslobađanja od poreza, povoljnih zajmova i osnivanja tehnoloških parkova.

Ove mjere, zajedno s velikom grupom talentiranih IT stručnjaka u zemlji i nižim troškovima života, doprinose rastu IT sektora te planiranom broju od 200.000 novih IT stručnjaka do 2025. I po tom pitanju gomila je razloga za suradnju na relaciji RH-Bangladeš.

“Jedna hrvatska firma već je započela suradnju s IT sektorom u Bangladešu. Govorimo o poslovima outsourcinga, a surađuje se s jednom iz reda top 100 takvih svjetskih kompanija”, kaže Črnac.

Princip outsourcinga
Outsourcing u IT i primjerice digital marketing sektoru, zamišljen i provediv na način da pružatelji usluga svoj posao fizički rade od kuće i iz svoje države, dok je naručitelj recimo iz EU, opcija je koja odgovara svima i predstavlja novi model suradnje. Isti princip outsourcinga iz kuće, home office, vrijedi i za digital marketing i slične biznise. Farmaceutska industrija već se uvelike oslanja na takvu praksu.

Do prije nešto više od samo sedamdesetak godina Bangladeš je bio tek dragulj u kruni britanskih kolonizatora. Britanci su 1947. otišli, nakon desetljeća pobuna tamošnjeg stanovništva. Sve donedavno, na području današnjeg Bangladeša se ratovalo, za mir i za opstanak. Sad se vodi borba za razvoj, povećanje standarda i konkurentnost.