Rezanje izravnih plaćanja u poljoprivredi sa 2,21 milijardu kuna, što je predviđao novi zakon o potporama usvojen potkraj listopada, na samo 1,59 milijardi kuna, koliko stoji u prijedlogu proračuna za 2013., težak je udarac nacionalnom agraru.

Pogotovo brojnim manjim obiteljskim gospodarstvima, kojih je više od 90 posto među 100 tisuća korisnika potpora, a koja svojom aktivnošću zapravo i ruralni prostor čine održivim. Za posljednjega prosvjeda mljekara Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je od siječnja 2011. do kolovoza ove godine 3191 obiteljsko gospodarstvo prestalo davati mlijeko u otkup. Upravo taj podatak ilustrira mogući rasplet na domaćoj agrarnoj sceni. Europska komisija, naime, najavljuje kako će u razdoblju 2014.-2020. izdašnijim financijskim mjerama posebno poticati mala obiteljska gospodarstva te gospodarstva koja vode osobe mlađe životne dobi. Ne skriva da takvim modelom cilja zadržati naseljenost i ekonomsku snagu ruralnih prostora. Hrvatska pak upravo svjedoči kako će u nedostatku strategije i uz smanjivanje potpora do 2014. iz stroja izbaciti nove tisuće malih obiteljskih gospodarstava. Time će otvoriti lokalno tržište za još veći uvoz hrane, s čime ćemo se suočiti već ukidanjem carina prema europskim članicama dogodine u srpnju.

Bivši ministar poljoprivrede Ivan Majdak još 2007. upozoravao je na potrebu nacionalnog konsenzusa o strateškim projektima u poljoprivredi, koja može dati snažan potisak ne samo prehrambenoj industriji nego i turizmu, te kako bismo i integriranje u EU dočekali pripravni. "Konsenzus se nije dogodio nego smo na neuređenom tržištu od poljoprivrednika stvarali lažne poduzetnike i sada nam se to obija o glavu. Uz smanjivanje potpora i nesnalažljivu administraciju treba očekivati dugoročne vrlo negativne posljedice", kaže danas Majdak. Mijo Latin iz Poljoprivredne komore smatra da će najavljeno smanjivanje proračuna za poljoprivredu biti pogubnije od mraza, tuče i suša, koji su u posljednje dvije godine prouzročili golemu štetu na mnogim gospodarstvima. Europska komisija, podsjeća, Hrvatskoj je iz zajedničke blagajne, uz neke uvjete, za poljoprivredu odobrila godišnje ukupno 730 milijuna eura. Nije to, ističe, učinila zbog viška emocija nego je konkretno procijenila potrebe, a najveći iznos izdvojen iz nacionalnog proračuna, navodi Latin, dosad nije prelazio 370 milijuna eura. Pitali smo i Ministarstvo poljoprivrede zašto se dogodio obrat u procjeni novca iz proračuna, no nisu odgovorili.