Nekoliko marginalnih igrača na hrvatskom telekomunikacijskom (TK) tržištu moglo bi T-HT olakšati za više od 200 milijuna kuna. Kao prvi korak bivši TK monoplist upravo je izgubio jednu parnicu tešku 300.000 kuna, a kako doznaje Poslovni dnevnik, to nije ni prva ni jedina takva tužba u kojoj je T-HT izvukao kraći kraj. Tužitelji, odnosno tvrtka Markot.tel i sve veći broj tvrtki okupljenih oko Odbora za audiotext tvrde da T-HT svjesno krši zakon. S jedne strane navode da koristi sporost pravosuđa kako bi odgodio isplatu potraživanja, a s druge da ne bira sredstva kako bi što bolje unovčio dominantnu tržišnu poziciju. Kao primjer toga navode netom dobivenu tužbu tvrtke Markot.tel. Spomenuta tvrtka je 1992. godine tužila tadašnji HPT za iznos manji od 80.000 kuna, a danas, 16 godina kasnije, dobila je spor te joj uz kamate pripada iznos od 300.000 kuna. Međutim, kako navode u Markot.telu, posebno zanimljiv dio ove tužbe je taj što HPT, odnosno današnji T-HT, uopće nije sporio da duguje taj iznos. “HPT nam je ostao dužan nešto manje od 80.000 kuna i to uopće nije sporio, već nam je samo dao do znanja da to ne kani platiti. Mi smo ga tužili i dobili smo spor. S kamatama T-HT nam duguje 300.000 kuna od čega je u prvi mah isplatio 39.000 kuna, a sporan nije ni ostatak tog potraživanja. Problem u svemu tome je što smo na tu pravdu morali čekati 16 godina i što je u takvim uvjetima gotovo nemoguće uspješno razvijati poslovanje”, izjavio je Željko Markota, direktor tvrtke Markot.tel. On dodaje da protiv T-HT-a vode još jedan spor. Riječ je o nešto drugačijem, ali i znatno većem predmetu. Tvrtka Markot.tel je, naime, u veljači 2002. tužila T-HT pred Općinskim sudom u Zagrebu tvrdeći da ih diskriminira u odnosu na ostale tvrtke koje pružaju usluge s dodatnom vrijednošću. Općenito, riječ je o uslugama mobilnog marketinga, raznim 060 uslugama i slično. Nadalje, da im T-HT nelegalno uvećava račune za 10 posto opravdavajući to nepostojećim rizikom naplate i da im nije ponudio količinske popuste kakve nudi ostalim tvrtkama koje pružaju usluge s dodatnom vrijednošću.

Markot.tel je povrh toga zatražio i naknadu štete zbog izgubljene dobiti čime je, sumirano, glavnica tužbe zaključena na 52,9 milijuna kuna. Sve to navedeno je i u Prospektu T-HT-a. Štoviše, tamo se navodi da je do IPO-a vrijednost te tužbe uz uračunane kamate procijenjena na 101,3 milijuna kuna. Osim toga, T-HT-ovi revizori upozorili su da ako ta tužba bude uspješna mogla bi potaknuti pokretanje nekoliko dodatnih sporova podjednake težine. Drugim riječima, Markot.tel i ostali davatelji usluga s dodatnom vrijednošću mogli bi T-HT ukupno stajati više od 200 milijuna kuna. U najvećem telekomu u Hrvatskoj odbili su komentirati ovaj slučaj. Iz Korporativnih komunikacija Grupe T-HT službeno navode tek da “kompanija nema običaj komentirati nepravomoćne sudske presude”. U njihovom Prospektu stoji da se T-HT ne slaže s tom tužbom. Nadalje, bivši je TK monopolist čak podigao protutužbu u istom iznosu, te tvrdi da posjeduje jednu odluku Upravnog suda koja bi im mogla ići u prilog. Uglavnom, zaključak je revizora T-HT-a da je taj predmet još u ranoj fazi zbog čega je nemoguće predvidjeti kada će završiti. Za Markot.tel pak sumnje nema. “Kad naplatimo tih 200 milijuna kuna šteta, koje nam je T-HT prouzročio, dio od tog novca darovat ćemo u humanitarne svrhe, a dio za zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi”, zaključio je Markota. Direktor tvrtke Kreativne tehnologije, jedne od tri tvrtke koje su pokrenule Odbor za audiotext čiji je cilj zaštita prava pružatelja dodatnih TK usluga, tvrdi je da to tržište teško oko 150 milijuna kuna godišnje. Markota pak dodaje da od te svote velike tvrtke nelegalno uzimaju oko 11 mil. kn godišnje.