Prizori velikih teretnih brodova unazad mjesec-dva, do prošlog utorka, uglavnom su ilustrirali vijesti i analize vezane uz rast indeksa brodarskog tržišta. Od početka veljače npr. vrijednost BDI indeksa kao pokazatelja cijena brodskog prijevoza rasutih tereta porasla je više od 50 posto, i to računajući manju prošlotjednu korekciju.

Rast vozarina nakon pandemijom obilježene 2020., ali i niza prilično izazovnih godina prije nje, oraspoložio je i domaće brodarske kompanije. To bi se trebalo očitovati i u osjetnom porastu prihoda u ovom tromjesečju.

S obzirom na velike oscilacije vozarina, postoci će ovisiti i o tome koliko je kojoj kompaniji brodova pod ugovorom, a koliko na tzv. spotu, kao i o samoj strukturi flote.

Od prošlog utorka, međutim, svjetskim je medijima zadominirala slika divovskog kontejnerskog broda Ever Given i priča o njegovu nasukavanju u Sueskom kanalu. Iz dana u dan prati se tijek blokade prometa koju je ono izazvalo na tom strateškom plovnom putu za trgovinu između Azije i Europe.

U veliku operaciju oslobađanja zarobljenog broda veličine četiri nogometna igrališta i s čak 20.000 kontejnera uključeni su međunarodni specijalistički timovi. Prema optimističnim procjenama, to bi se trebalo dogoditi ovih dana, a u međuvremenu je u “čepu” zapelo više od 200 brodova s raznim vrstama tereta, od nafte i žita do robe široke potrošnje.

Kako se računa da Sueskim kanalom prolazi oko devet posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom i naftnim proizvodima, u petak su na naznake bojazni da bi odsukavanje moglo potrajati više od tjedna cijene nafte porasle.

Ipak, na tjednoj razini prevagnuo je utjecaj pandemije i novih zaoštravanja epidemioloških mjera u Europi na dinamiku potražnje, pa je to bio još jedan tjedan pada.

Veoma brzo izbačene su i prve procjene koliko bi blokada Sueskog kanala mogla pogoditi globalnu trgovinu. Njemačka osigurateljska grupacija Allianz procijenila je tjedni ceh na 6 do 10 milijardi dolara, a tjedan zastoja, prema njezinim analizama, “skraćuje” godišnji rast globalne trgovine za 0,2 do 0,4 postotna boda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U svemu nije izostao ni geopolitički aspekt. Tako je jedan ruski diplomat zaključio da je slučaj nasukavanja samo podcrtao važnost daljnjeg razvijanja sjevernog morskog puta, odnosno ruske arktičke brodske rute koja je, kaže, sve dostupnija zbog klimatskih promjena.

“Možda ćemo uskoro vidjeti i zaustavljanje proizvodnje na transportnim trakama u Europi”, upozoravaju neki analitičari za brodarstvo. U svakom slučaju, blokada kanala kroz koji prolazi oko 12 posto globalne trgovine, pri čemu najveći segment prometa u njemu danas čine kontejnerski brodovi, rezultirat će kašnjenjima tereta širom svijeta.

Guy Platten, glavni tajnik Međunarodne brodarske komore kaže kako brodarske kompanije teško donose odluku o zaobilaznom putu oko Afrike, koji uzima do 12 dana, a to prate i veći troškovi. Problem s kašnjenjem očituje se i u tome što kad se propusti mjesto u luci, ne možete iskrcati teret, a to kod nekih vrsta to može biti od velike važnosti.

Stručnjaci za pomorski promet reći će i kako u cijeloj toj priči zapravo nema dobitnika “osim možda odvjetnika”, ali izglednim se smatra da će porasti potražnja za brodovima, a to u pravilu ima utjecaja i na vozarine. Njihove razine i trenutno su napokon ohrabrujuće pa i domaći brodari priželjkuju da sadašnji trend potraje.

Branimir Kovačić, predsjednik Uprave Jadroplova, u vezi s aktualnom blokadom Sueskog kanala kaže kako, na sreću, ni jedan od njihovih brodova nije na tom području (jedan bi trebao biti tamo za desetak dana, a isto sugerira i pregled kretanja brodova Tankerske). Čelnik Jadroplova napominje i da inače u pogledu troškovnog udara zastoja stvari ovise o načinu poslovanja odnosno vrsti ugovora.

Još liječe rane

Kad su posrijedi vozarine, za kompanije koje se bave rasutim teretom trenutno su brojke najbolje u zadnjih deset godina, ali povoljno razdoblje još je prekratko da bi se “zaliječile rane” od dugog nepovoljnog razdoblja, kaže.

U prilog tome govore i procjene da je više od pola poduzeća iz tog segmenta od 2011. praktično nestalo. Tako posljednjih godina globalno nije bilo znatnijeg porasta flote, dok je svjetska trgovina ipak rasla.

Flota Jadropolova, pak, početkom ove godine je skraćena za prodani brod Bene i sad broji pet brodova. Vijest o prodaji broda prošli su tjedan obznanili i iz Alpha Adriatica, bivše Uljanik plovidbe, s tim da je s norveškim kupcem tankera Champion Istra istodobno potpisan ugovor o upravljanju, a novac će se usmjeriti hipotekarnim vjerovnicima.

U Jadroplovu prodaju broda objašnjavaju likvidnosnom situacijom na koju je lani nepovoljno utjecao pandemijski udar.

Splitska kompanija već duže vrijeme bavi se restrukturiranjem, a sve to vrijeme aktualni su i planovi vezani uz dokapitalizaciju.

Privatizacija je i jedan od osnovnih preduvjeta za planove Jadroplova vezane uz “zelenu tranziciju” kroz razvoj projekata za gradnju električnih putničkih brodova.

Na tragu zelenih direktiva

U sklopu te inicijative potpisan je sporazum s još nekoliko tvrtki te Hrvatskim registrom brodova i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Ta incijativa uklapa se u Smjernice EU prema kojima bi se do 2050. trebalo osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova.

Usto, putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi trenutno su u prosjeku stari više od 30 godina i pogonjeni su dizelskim gorivom. Iako se u zelenim planovima računa i na sredstva EU fondova, za provedbu treba naći strateškog investitora koji će u njima prepoznati komercijalnu priču.

“Zeleni put” uključuje i teretni pomorski prijevoz. Prema podacima Udruge Mare Nostrum, flota četiriju hrvatskih brodarskih kompanija u 2020. je brojala 38 brodova. Od toga ih je 26 za rasute terete, a ostatak su tankeri (9 za prijevoz sirove nafte i tri za naftne prerađevine.

Glavninu taknerskog segmenta pokriva Tankerska plovidba čija flota je, računajući i četiri broda za rasute terete, ujedno i najveća. Druga po veličini je ona Atlantske plovidbe (12), dok ih je u Jadroplovu krajem 2020. bilo šest.

Zbog i dalje značajnih neizvjesnosti prognoze se daju s dosta opreza. To osobito vrijedi za tankerski prijevoz koji je izloženiji utjecaju pandemije na globalnu (manju) potražnju za gorivom.

Analitičari ING Thinka u svojim prognozama ističu da će brodarska industrija imati koristi od očekivanog oporavka svjetske trgovine u 2021. Predviđaju da će prosječan volumen pomorske trgovine ove godine premašiti predpandemijsku razinu.