Poduzetniku Svjetlanu Staniću, nepravomoćno oslobođenom u protukorupcijskoj aferi “mali maestro”, Županijski sud u Zagrebu sud zamijenio je jamčevinu danu u novcu upisom hipoteke na nekretnini. U studenom prošle godine nakon predaje Stanića hrvatskom pravosuđu radi suđenja Vrhovni sud je prihvatio ponudu njegova odvjetnika Ante Nobila da se brani sa slobode na temelju jamčevine od 2 milijuna kuna. No kako kaže Nobilo, taj je iznos Stanić uplatio na poseban račun Županijskog suda u Zagrebu i vodi ga Zagrebačka banka, a nakon što je u veljači ove godine Stanić oslobođen na prvom stupnju, predložili su Županijskom sudu u Zagrebu da zbog krize odredi izmjenu oblika jamstva. “Zatražili smo da Staniću sud vrati dva milijuna kuna, a da kao novo jamstvo upiše hipoteku na kuću njegova oca u Splitu vrijednu 3,3 milijuna kuna. Sud je to prihvatio i donio novo rješenje”, kaže Nobilo, dodajući da misli da kamate pripadaju Staniću u visini prinosa na štednju po viđenju.

Mrtvi kapital
Riječ je o najvišem iznosu uplaćenog jamstva okrivljenika u Hrvatskoj, a koji zbog gospodarske krize postaje presedan i po zabilježenom prvom slučaju zamjene pologa u novcu hipotekom upisanoj na nekretnini u korist državnog proračuna. Prema Stanićevu mišljenju, tumači Nobilo, u pitanju je mrtvi kapital koji gubi na vrijednosti u aktualnoj recesiji te u slučaju prikrivene inflacije gubi i na vrijednosti. Primjena instituta plaćanja jamčevine u Hrvatskoj je dosad bila sporadična, kaže Nobilo, no smatra da će se broj jamčevina udesetorostručiti tužiteljskom istragom, kao i novim zakonskim rješenjima koja su usmjerena prema restriktivnoj pritvorskoj politici. Odvjetnik Veljko Miljević zamjera sudovima što dosad nisu češće koristili institut jamčevine. Kaže da je razlog toga nesnalaženje sudova, a potvrđuju ga podaci Državnog zavoda za statistiku koji govore o 14 uplaćenih jamčevina u 2006. i deset u 2007. godini. Miljević ističe poseban problem manjka statističkih podataka o broju odbijenih jamstava, a tvrdi da ih je odbijeno u više od dvije trećine slučajeva. Tvrdi da mali broj jamčevina nije posljedica bivšega zakonskog rješenja jer, kaže, taj je institut postajao za slučaj opasnosti od bijega, no sudovi ga nisu znali koristiti u brojnim situacijama kad je bio ponuđen. Kao primjer navodi da sudovi nisu prihvaćali jamstvo u plemenitim metalima ili u novcu u stranim valutama, nego se praksa ustalila u odnosu na jamstva izražena u gotovom novcu u domaćoj valuti ili u čistom vlasništvu nekretnina.

Obilježavanje novčanica
“Uvođenjem tužiteljske istrage sudovi se koncentriraju na kontrolu zakonitosti prikupljanja dokaza i jamčevinu. Tako bi jamčevina mogla ispuniti svrhu koja joj je prvotno bila dana, a nema razloga zašto taj novac sudovi ne bi koristili posebice jer se prije 30-ak godina prestalo s obilježavanjem novčanica. Nije nemoralno, a ni zabranjeno da se on koristi za plaćanje troškova ili plaća u pravosuđu”, tvrdi Miljević.

Imovina

Temelj OIB
Hrvatska je rekorder u Europi po broju pritvorenika i sudovi bi to trebali promijeniti prihvaćanjem jamčevina. Određivat će se visina u svakom slučaju prema imovinskom stanju na temelju OIB-a, a hoće li biti niske ili visoke, reći će sudovi.