Ustrajavajući na lažnoj dvojbi treba li Vlada štititi banke ili građane, Vlada je u četvrtak u Sabor proslijedila dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je u nj ugrađen model konverzije kredita vezanih uz švicarski franak u eurske.

Konverzija uz otpise izračunate kao "preplate" plaćenih anuiteta u odnosu na iznose koje bi uplatili da su se svojedobno odlučili za euro, na dobrovoljnoj je bazi, barem što se tiče potrošača. Te "preplaćene iznose", o kojima bi ih banke trebale informirati do 15. studenoga (45 dana od donošenja zakona i datuma konverzije) dužnici će koristiti za umanjenje budućih rata, do najviše 50 posto anuiteta iz novog otplatnog plana. Ministar Boris Lalovac pojasnio je da uz kredite u redovitoj otplati, konverzija obuhvaća i one u problemima s otplatom (ovrhe, utuženi, ustupljeni trećoj strani isl.).

I on i premijer Milanović ponovili su da će trošak u cijelosti snositi banke. S obzirom na visinu tog troška (a on će ovisiti i o tečaju euro/franak) i posljedičnog gubitka banaka, za nemali iznos bit će zakinut i proračun. Samo po osnovi poreza na dobit banaka to je gubitak prihoda od 1,5 mlrd. kuna. No, tu su i realne prijetnje pada kreditnog rejtinga. Valja podjetiti da je MMF i dosad prigovarao Hrvatskoj da bi trebala jačati devizne rezerve, a CHF model ruši ih za oko milijardu eura.