Obraćajući se domaćim izvoznicima premijer Andrej Plenković poručio je da nagrade najboljima i rezultati poslovanja svjedoče o snazi, otpornosti i agilnosti domaće ekonomije.

Premijer je istaknuo da živimo u nekoliko paralelnih kriza globalnog karaktera. Jedna od uzrokovana pandemijom koronavirusa, a druga agresijom Rusije na Ukrajinu, koja je dovela do rasta cijena energenata, hrane i sirovina. Povrh te dvije, u širem kontekstu, nalazimo se i u klimatskoj krizi koja je trenutno u drugom planu, no sve zajedno zahtijevaju zajednički angažman svih aktera, od države, gospodarstva, poslodavaca i građana.

Kako ublažiti krize

“Moramo svi skupa sagledati kako dati doprinos ublažavanju ovih usporednih kriza”, rekao je ustvrdivši da se Vlada u takvom okruženju profilirala u intervencionističku ilustriravši to ponovnim odlukama o limitiranju cijena naftnih derivata. Poručio je da je zadaća da energenata bude dovoljno uz cijene da ekonomija može funkcionirati, a građani plaćati račune. Upitao se pritom na koji način to postići s obzirom na neizvjesnost trajanja ruske agresije na Ukrajinu, volatilno tržište te “profitere koji na špekulativan način, ne u Hrvatskoj nego globalno gledajući, koriste ovu situaciju onako kako ne bi trebali”. Stoga pored interveniranja u cijene i zajedničku europsku nabavu energenata “tu su i mehanizmi koji bi trebali sprječavati profitere”. “Da ih na kraju dočekaju nekakve porezne škare koje će im to onemogućiti jer inače je apsurdna situacija da se u ovako velikoj krizi netko ponaša kao da je ovo Eldorado”, kaže premijer.

Plenković 2022. navodi kao godinu u kojoj se dovršava “veliki i konzistentan proces reformi” koji Hrvatsku u gospodarskom i financijskom smislu dovodi na razinu na kojoj dosad još nije bila. Među njima to je ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu i šengenski prostor od 1. siječnja 2023., a podcrtava da će Hrvatska ubrzo po najjače tri svjetske rejting agencije nositi najviši rejting u povijesti.

Snažan rast BDP-a

S ostvarenim dubljim integracijama želi se podizati gospodarski i socijalni standard građana, kao i legitimirati poduzetnike da dolaze iz zemlje koja je pouzdana, između ostalog i po pravnom, poreznom sustavu te poslovnom okruženju te zemlje koja se bori protiv korupcije bez nedodirljivih, poručio je.

Osvrćući se na makro sliku zemlje, Plenković je istaknuo najvišu zabilježenu zaposlenost od 1,64 milijuna. Istovremeno, najmanje je nezaposlenih, oko 100.000, a ta brojka još će se smanjivati intenziviranjem turističke sezone koja bi po očekivanjima mogla biti rekordna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To znači da svi oni koje danas žele raditi u Hrvatskoj, moraju i mogu pronaći posao”, smatra šef Vlade.

Odgovarajući na opasku čelnika Hrvatskih izvoznika Darinka Bage da “nije logično da se kažnjavaju pobjednici” i da razmišlja napisati pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen zbog smanjenja alociranih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost na 5,5 milijardi eura, Plenković kaže da to ipak jest logično.

“Kad se radi tako velik instrument tolike vrijednosti, onda je logično da je filozofija onih koji u biti plaćaju za drugoga takva da ako se netko prebrzo oporavlja ne mora baš dobiti sve”, izjavio je Plenković, dodajući da je domaća ekonomija u 2021. pokazala snagu uz rast BDP-a preko 10 posto.