Sveučilište u Zagrebu jedino je hrvatsko sveučilište među tisuću najboljih sveučilišta na svijetu u 2016. godini prema rangiranju CWUR-a (The Center for World University Rankings) – Centra za rangiranje sveučilišta u svijetu i nalazi se u "zlatnoj sredini" – odnosno 536. je na ljestvici, a najbolje svjetsko sveučilište je američko Sveučilište Harvard. 

 Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boris je u utorak, na potpisivanju ugovora o suradnji Grada Zagreba i Sveučilišta, na molbu novinara komentirao poziciju zagrebačkoga Sveučilišta na rang listi tisuću najboljih svjetskih sveučilišta rekavši kako je CWUR  jedna od najpoznatijih i najsveobuhvatnijih lista koja uzima u obzir ne samo znanstvenu produkciju nego i kvalitetu obrazovanja.

 Boras:  Sveučilište u Zagrebu je bolje za 30-tak mjesta u odnosu na od prošlu godinu

  Rektor Boras rekao je kako je zagrebačko Sveučilište bolje rangirano za 30-tak mjesta u odnosu na prošlu godinu te da je najbolje ocjene dobilo za kvalitetu profesora. Dodao je kako je Sveučilište kvalitetnije od ukupne ocjene i u znanstvenim citatima, ali da je točno na sredini kada je riječ o znanstvenoj produkciji.

 To pak znači, objasnio je, "da kada uspijemo u ovom našem relativno malom izdvajanju koje država daje za visoko obrazovanje napraviti određene projekte ili znanstvene članke, onda su oni vrhunski. A nemamo ih dovoljno i to treba popraviti".

 Istaknuo je kako se mora zajednički djelovati, odnosno da država treba više izdvajati za visoko obrazovanje, ali po uzoru i na potpisani sporazum s gradom Zagrebom, ulagati treba i lokalna zajednica. Ustvrdio je kako su rezultati u kojima je Sveučilište slabije ocijenjeno izravna posljedica smanjenja financiranja.

 "To se točno vidi. Kvaliteta obrazovanja nastavnika je izvanredna, kao i njihova znanstvene produkcija koja je pak, naravno manja zbog nedostatka novca", rekao je Boras.

  Boras smatra kako "u našem siromaštvu treba za znanost i obrazovanje izdvajati najmanje 1,2 posto". Rekao je kako čak niti ne traže da taj skok bude odjednom, iako je predviđen u Strategiji obrazovanja nego da se svake godine poveća za određeni postotak. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među deset najboljih sveučilišta na svijetu osam je američkih 

  Najbolja sveučilišta na svijetu su redom Harvard, Stanford, Massachusetts – MIT, Cambridge, Oxford, Columbia, Barklex, Chicago, Princeton i Yale, odnosno među deset najboljih osam je američkih, a dva sveučilišta su iz Ujedinjenoga Kraljevstva – četvrto rangirani Cambridge i mjesto iza njega, tradicionalni rival Oxford.   

 Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju čak 224 sveučilišta među tisuću najboljih, slijedi ih Kina s 90 sveučilišta, Japan sa 74 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 65 sveučilišta na listi najboljih.      

 U Južnoj Koreji su 36 sveučilišta od tisuću najboljih, u Kanadi 32,  Australiji27, Tajvanu 21, Brazilu 17, Indiji 16, Turskoj deset, Iranu osam, Izraelu sedam , Hong Kongu šest, Južnoj Africi pet, Egiptu četiri, Argentini, Maleziji, Saudijskoj Arabiji i Tajlandu po tri sveučilišta, te u Kolumbiji, Meksiku i Singapuru po dva sveučilišta.

  Pet najboljih sveučilišta u Aziji i Oceaniji su Sveučilište u Tokiju na 13. mjestu, Sveučilište u Kyotu na 20 mjestu, Nacionalno Sveučilište Seul na 24. mjestu, Hebrew Sveučilište u Jeruzalemu na 26. mjestu i japansko Sveučilište Keio na 33. mjestu.

 Sveučilište u Ljubljani na 477. mjestu, Sveučilište u Zagrebu 536., a Sveučilište u Beogradu 655. od tisuću najboljih u svijetu

 Sveučilište u Ljubljani najbolje je sveučilište u okruženju i rangirano je na 477. mjestu, drugo je Sveučilište u Zagrebu na 536. mjestu, te Sveučilište u Beogradu na 655. mjestu od tisuću najboljih svjetskih sveučilišta. Među tisuću najboljih svjetskih sveučilišta je još jedno slovensko – Sveučilište u Mariboru na 804. mjestu .

 Po jedno sveučilište na listi od tisuću najboljih imaju i Bugarska, Cipar, Estonija, Island, Libanon, Litva , Pakistan, Puerto Rico, Slovačka, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, i Urugvaj.

  Najbolje europsko sveučilište je britanski Cambridge, a među pet najbolje rangiranih europskih sveučilišta je i Oxford, odmah iza Cambridgea. Slijede Švicarski savezni institut za tehnologiju- ETH iz Zuericha na 23. mjestu, UCL (University College London) na 31. mjestu i Imperial College London na 35. mjestu od tisuću najboljih svjetskih sveučilišta. Njemačka je zemlja Europske unije u kojoj je najveći broj sveučilišta među prvih tisuću – ukupno 56, slijedi Francuska s 48, Španjolska s 41, Nizozemska s 13, Austrija s 12. Švedska s 11 sveučilišta, Belgija s deset, Finska i Poljska s po devet, Irska s osam sveučilišta, Grčka sa sedam, Mađarska i Portugal s po šest sveučilišta, Danska s pet, Češka s četiri te Rumunjska s dva sveučilišta. Švicarska ima pak devet sveučilišta među tisuću najboljih na svijetu, a Norveška i Rusija po pet sveučilišta. 

CWUR koristi osam pokazatelja u sastavljanju poretka najboljih sveučilišta na svijetu

 U sastavku poretka najboljih sveučilišta na svijetu CWUR koristi osam pokazatelja od kojih tri pokazatelja čine 75 posto u ukupnoj ocjeni, a participiraju ravnomjerno s 25 posto. To su – kvaliteta obrazovanja mjerena brojem studenata i bivših studenata koji su dobili najprestižnija međunarodna priznanja, nagrade i medalje srazmjerno veličini sveučilišta. Drugi od tri pokazatelja je zapošljivost završenih studenata, mjerena brojem onih koji su zaposleni na čelnim pozicijama u vodećim svjetskim tvrtkama, također razmjerno veličini sveučilišta. Treći pokazatelj koji donosi četvrtinu u ukupnoj ocjeni je kvaliteta fakulteta mjerena brojem članova akademske zajednice koji su osvojili najuglednija međunarodna prizanja, nagrade i medalje,

 Ostalih pet pokazatelja ravnopravno, svaki s po pet posto udjela, utječu na ukupnu ocjenu. To su – broj radova objavljenih u uglednim znanstvenim časopisima, utjecaj mjeren brojem znanstvenih radova objavljenih u najutjecajnijim časopisima, citiranost znanstvenih radova, utjecaj sveučilišta na širu znastvenu zajednicu mjerena h-indexom, koji kao scientometrijski indikator u osnovi služi za usporedbu sveučilišta i znanstvenika samo iz istoga područja i približno istog radnog iskustva, te broj međunarodnih patenata. 

 Predsjednik CWUR-a dr. Nadim Mahassen istaknuo je kako su ove godine među tisuću najboljih sveučilišta u svijetu sveučilišta iz 60 zemalja što je najveći broj zemalja do sada, Mahassen se nada da će se taj trend i nastaviti te da će još više zemalja imati sveučilišta među tisuću najboljih.