Kako bi se strani radnici što uspješnije integrirali, a prema podacima MUP-a samo je lani za njijov boravak i rad izdano gotovo 173 tisuće novih dozvola, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike priprema sustav kojim bi se započela provedba i financiranje učenja hrvatskog jezika za strance. Radi se o kraćim obrazovnim programima hrvatskog jezika u nekoliko ključnih sektora kao što su građevina i graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo, trgovina i usluge te prerađivačka i prehrambena industrije.

Provedba je planirana u sklopu sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba razvijenog u sklopu NPOO-a te će biti u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji priprema informacijski sustav i sustav podrške za pružatelje obrazovanja i korisnike u cilju što jednostavnije integracije s postojećim sustavom vaučera.

Naglasak na jezik struke

Također, podršku stranim radnicima polaznicima programa učenja hrvatskog jezika pružat će službe za profesionalno usmjeravanje te Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) područnih ureda HZZ-a. Glavni cilj Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri je unaprijediti osobne potencijale korisnika za cjeloživotni razvoj karijere. Trenutačno djeluje 17 CISOK centara. Planirani početak provedbe programa je u prvom kvartalu 2024. godine, a financirat će se iz Europskog socijalnog fonda (ESF+).

Broj poslodavaca i poduzetnika koji za svoje zaposlenike osiguravaju učenje našeg jezika kontinuirano raste. Obuke se provode uživo, online ili hibridno, ovisno o preferencijama tvrtki koje svoje zaposlenike šalju na učenje hrvatskog jezika. Tvrtke koje traže učenje hrvatskoga za svoje radnike načine i vrijeme održavanja tih edukacija dogovaraju najčešće izravno s obrazovnim ustanovama koje pružaju uslugu učenja jezika.

U kontekstu pripreme prijedloga novog Zakona o strancima spominje se i pojam “tailor made” tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike. To znači da će po potrebi i ovisno o struci, strani radnici, uz učenje osnova hrvatskog jezika (elementarne A1 razine znanja hrvatskog jezika), moći učiti i usvajati i osnovni vokabular područja u kojem će biti zaposleni.

“Tako će se, primjerice, predavanja za radnike u građevini razlikovati od onih koji će biti zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu. Drugim riječima, naglasak će biti stavljen na vokabular ili jezik struke”, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Da se i država i privatni sektor nastoje što brže i kvalitetnije pripremiti za novonastale uvjete na tržištu rada, a posebno za stvaranje inkluzivnog radnog okruženja, promicanje međukulturalne svijesti i pružanje posebne pažnje i podrške zaposlenicima iz stranih zemalja u njihovoj integraciji u hrvatsko društvo, potvrđuje i podatak da će Hrvatski zavod za zapošljavanje proširiti svoju ponudu vaučera za obrazovanje odraslih i na vaučer za učenje hrvatskog za strane radnike.

“Financiranje tih edukacija za sada snose najvećim dijelom sami poslodavci, a dio lokalna zajednica. Tu imamo nedavni primjer Grada Zagreba koji je objavio da planira uložiti 150.000 eura za učenje hrvatskog jezika za strane radnike kojih je zapravo i najviše upravo na zagrebačkom području”, kažu iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ističu da su tečajevi koji su planirani za prvi kvartal 2024. kraći obrazovni programi hrvatskog jezika za strance, i da nisu obvezni, što je razlika u odnosu na primjerice susjednu Sloveniju gdje je predloženo da potvrda o završetku tečaja slovenskog postane uvjet za produljenje radne dozvole. Kako bi se osigurala kvaliteta i relevantnost programa, tečajevi trebaju biti usklađeni sa smjernicama Vijeća Europe navedenim u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ) te Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Programi će se provoditi regionalno, sukladno potrebi, kako bi se osigurali dovoljni kadrovski kapaciteti za provedbu programa. Pučko otvoreno učilište Zagreb jedna je od ustanova u sklopu koje se nude tečajevi hrvatskog jezika za strance, od razine A1 do C2.

“Po završetku programa polaznik dobiva svjedodžbu koja se upisuje u e-radnu knjižicu. Navedene programe mogu pohađati polaznici iz svih krajeva Hrvatske budući da ih Pučko otvoreno učilište Zagreb nudi u online obliku”, kaže profesorica i pomoćnica ravnatelja Pučkog učilišta u Zagrebu Ana Majurić.

Većina ipak samoinicijativno

Najveće zanimanje iskazuju imigranti koji su došli raditi na poslovima u građevinskom sektoru ili sektoru ugostiteljstva. Zanimaju ih ubrzani tečajevi i bitno im je da tijekom tečaja imaju priliku naučiti osnovnu terminologiju koja im je potrebna za rad u građevinskom sektoru, odnosno sektoru ugostiteljstva.

Također, iz Pučkog učilišta Zagreb ističu da bilježe značajan broj upita poslodavaca, ali je veći broj upisanih polaznika koji su se javili samoinicijativno. Često na tečaj dolaze i polaznici koji rade, pa i žive zajedno te su si na taj način međusobna podrška u učenju, radu i životu u novoj sredini.

“Velik broj polaznika čine i oni koji žele aplicirati za državljanstvo te traže razinu B1 ili B2. To su polaznici koji već nekoliko godina žive i rade u Hrvatskoj, a često su to naši stari polaznici koji su na Učilištu već bili uključeni u neki od EU projekata”, ističu iz Učilišta.

Proteklih je godina Pučko otvoreno učilište Zagreb provodilo i neverificirane programe hrvatskog jezika za azilante, tražitelje azila, strance pod supsidijarnom i strance pod privremenom zaštitom za naručitelja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a u sklopu projektnih aktivnosti EU projekta AMIF (Fond za azil, migracije i integraciju). Tečajevi hrvatskog jezika provedeni su i u sklopu EU projekata sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda. Inače, razine A1, A2, B2 i C2 traju 140 sati i koštaju 670 eura po stupnju, dok B1 i C1 razine traju svaka po 280 sati, a cijena je 1340 eura po stupnju.