Nema naznaka oporavka brodograđevnog sektora na globalnoj razini od krize koja traje još od 2008. Štoviše, prema najnovijim podacima koje je obradila Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, u svjetskim knjigama narudžbi ove je godine, do početka kolovoza, ukupno ugovorena gradnja novih 256 brodova, što je na godišnjoj razini smanjenje od 72 posto. Već je u prošloj godini svjetska brodogradnja pala u novim poslovima za 28 posto, a stagnacija se očekuje i u nastavku godine jer nema naznaka oporavka tržišta. Očekuje se daljnji pad vozarina i cijena novogradnji.

Nastavak pada svjetske knjige narudžbi posljedica je usporavanja ukupnog gospodarskog rasta, posebice u Kini, kao i pada cijena nafte, što je pokazalo i prekapacitiranost svjetskih brodograđevnih kapaciteta i nerealnog rasta narudžbi iz pretkriznih godina, ocjena je direktora Hrvatske brodogradnje Jadranbrod Siniše Ostojića. 

Novih narudžbi manje je za sve vrste brodova, a najviše LPG plinskih tankera, brodova za prijevoz sirove nafte i za rasuti teret te za opći teret, više od 80 posto. Jedino se porast posla bilježi u gradnji putničkih i brodova za krstarenja, kojih je u odnosu na isto lanjsko razdoblje ugovoreno za gotovo 80 posto više, a na njih se odnosi i velik dio, 40 posto, svih ugovorenih novih brodova u ovoj godini.

Negativan trend najviše je pogodio najveće “igrače” na svjetskoj brodograđevnoj sceni, azijske proizvođače, posebno Kinu, u kojoj je 50 posto brodogradilišta bez poslova, a ostali posluju smanjenim kapacitetima i opstaju zahvaljujući pomoći države. No, iako rade s manje od trećine ranijih kapaciteta, Kina i dalje drži gotovo polovicu proizvodnje brodova. Od 256 ugovorenih brodova u ovoj godini 106 ih je ugovoreno u tamošnjim brodogradilištima, a Kina predvodi i gledano po bruto tonaži ugovorenih brodova, no po vrijednosti uvjerljivo prednjači Italija. U tamošnjim brodogradilištima gradit će se vredniji i zahtjevniji brodovi, a izraženo u brojkama, od ukupno 21,2 milijarde američkih dolara, koliko su financijski “teške” nove narudžbe brodova, čak 5,3 milijarde odnose se na one koji će se graditi u Italiji.

Hrvatska, pak, na globalnoj listi brodograditelja drži deveto mjesto, nakon Kine, Južne Koreje, Japana, Filipina, Brazila, Rumunjske, Vijetnama i Tajvana, a hrvatski je udjel u svjetskoj brodograđevnoj industriji 0,31 posto. U glavnim hrvatskim brodogradilištima ove je godine, prema podacima Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, ugovorena gradnja ukupno sedam novih brodova ukupne vrijednosti oko 250 milijuna USD, i to najviše u Uljaniku, četiri, dok jedino riječki 3. maj nije imao novih ugovora.