Svaka peta osoba (22%) smatra kako bi u narednih 10 godina mogla ostati bez posla zbog napretka tehnologije, odnosno umjetne inteligencije i automatizacije, pokazalo je istraživanje portala MojPosao provedeno na 800 ispitanika. Trećina (31%) misli da će vjerojatno doći do izumiranja njihovog zanimanja, ali ne tako skoro.

Ipak, većina je Hrvata optimistična i ne smatra da će ih zamijeniti roboti i umjetna inteligencija. Gotovo polovica ispitanih (47%) sigurna je da tehnološki razvoj neće rezultirati nestankom njihovih radnih mjesta.

Što se tiče zanimanja, hrvatski zaposlenici smatraju da će zbog tehnologije prvi bez posla ostati industrijski i administrativni radnici te trgovci. Novim tehnologijama pak najviše će odolijevati zdravstveni i uslužni radnici te umjetnici i pravnici. Za razliku od Hrvata profesori sa Sveučilišta New York (NYU), Princeton i Sveučilišta Pennsylvania (Upenn) predviđaju da će sustavi poput ChatGPT-a zamijeniti prvenstveno profesore koji u srednjim školama predaju jezike, književnost i povijest, te radnike u telemarketingu.

Također, pokazuje istraživanje, 10% radnika u Hrvatskoj je već doživjelo promjene radnih zadataka zbog automatizacije, a njih 7% je bilo prisiljeno promijeniti poziciju unutar tvrtke zbog napretka tehnologije.

Stavovi radnika pak vrlo su podijeljeni oko toga donosi li nam razvoj tehnologije blagoslov ili prokletstvo. Njih 49% tako smatra da su koristi automatizacije i AI-a kudikamo veće od potencijalnih gubitaka, no njih 51% ne slaže se s ovim stavom. Isto toliko ih misli da tehnologija nikada neće moći zamijeniti ljude. Zbog toga će, kažu, možda morati doći do prilagodbe određenih radnih mjesta, ali ne i do njihovog potpunog nestanka.

Kao i gotovo svako istraživanje koje uključuje stavove građana, tako i ovo pokazuje određene kontradiktornosti. Tako više od polovice ispitanih (59%) smatra da automatizacija i umjetna inteligencija već sada ugrožava radna mjesta, no ipak njih 64% sumnja da će zbog toga oni sami ostati bez posla.

Kako ističu, razvoje će tehnologije utjecati na veću potrebu ljudi za cjeloživotnim obrazovanjem i prilagodbu novim radnim mjestima (77%), kao i na stvaranje sve veće razlike između bogatih i siromašnih (73%). Dvije trećine (62%) smatra kako će doći do rasta broja nezaposlenih, ali 41% ljudi vjeruje da će se pritom stvoriti i neka nova, bolja radna mjesta.

Optimističniji stav prema utjecaju tehnologije na radna mjesta u Hrvatskoj imaju visokoobrazovani od onih sa srednjom stručnom spremom. Tako 54% ispitanika s visokom stručnom spremom smatra da je automatizacija i razvoj umjetne inteligencije prilika, dok tako smatra samo 36% ljudi sa srednjom stručnom spremom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost