Od presude Visokog trgovačkog suda u slučaju franak prošlo je 20-ak dana, pa je ostalo još desetak dana za traženje revizije na Vrhovnom sudu, koju mogu predati Udruga franak i banke. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), iznosi svoje zaključke o presudi napominjujući da nije pravnik i da će konačno mišljenje reći pravnici u bankama.

Što odluke Visokog trgovačkog suda donose za banke u odnosu na prvostupanjsku presudu?

U presudi je odbijen dio oko valutne klauzule, a prihvaćen dio oko promjenjljive kamatne stope. Sud je ukinuo onaj dio presude koji je naložio bankama da u roku od 60 dana naprave ponudu klijentima, a riječ je o konverziji kredita u kune uz fiksnu kamatu.

Odnosno banke trenutačno nemaju obvezu ništa ponuditi. Na skupu pravnika u Opatiji u svibnju, dakle dva mjeseca prije donošenja odluke suda, razrađeno je u jednom pravnom radu pitanje promjenjljive kamatne stope. Presuda je potvrdila zaključke iz tog rada. U njoj se kaže da promjenjiva kamatna stopa nije ništetna, a ne bavi se ni time kako je pojedinačno primjenjivana, nego samo načelom određivanja promjenjive kamatne stope kako je uneseno u ugovore.

 Točnije, pogrešan je način ugovoranja, ali rezultat ugovaranja nije nužno netočan. Ili, krivom metodom ste mogli doći do pravilnog rezultata. Sud nigdje nije rekao da je došlo do štete.

Slijede pritužbe Vrhovnom sudu. Što će banke poduzeti?

Drugostupanjska presuda Visokog trgovačkog suda je pravomoćna, ali bilo koja strana ima pravo tražiti reviziju na Vrhovnom sudu. Ne znam hoće li to banke učiniti, ali pretpostavljam da hoće, jer su se i žalile na prvostupanjsku presudu braneći se glavnim argumentom, da su radili sve po postojećim propisima. Pa stoga, ako trenutačno krenu tužbe prema bankama, teško je reći kakav će ishod biti, s obzirom na to da će se vjerojatno čekati okončanje revizije. Kako u presudi stoji da banke moraju postupati po savjesti i poštenju, svaka će banka zasebno podnositi žalbu prema svojoj odluci i stati pred test poštenosti. I vjerojatno dokazivati je li kamatna stopa poštena ili ne i je li počinjena šteta.

Što ako ne prođu na testu poštenosti?

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Ako i ne prođu test poštenosti opet se mora dokazati da je šteta nastala i tek tada se može tražiti odšteta. Bitna je i činjenica da Visoki trgovački sud kaže da nije postojao zakon koji bi nalagao bankama da definiraju način i objavu promjenjljivih kamatnih stopa. Stoga se tužba i odnosi na razdoblje do kraja 2008., jer je godinu poslije stupio na snagu Zakon o kreditnim institucijama koji je to definirao.

Tvrdnje su udruge i kako su veće kamatne stope bankama donijele veće prihode…

Prema podacima HNB-a vidljivo je da nije tako, odnosno korelacija te dvije veličine je čak blago negativna. 

Tko je izgubio

Tko je u većem minusu, oni koji su kredit uzeli u švicarskim francima ili oni u eurima?

Prema računici, ovisno o trenutku uzimanja kredita, neki dužnici zaduženi u švicarskim francima su tek krajem 2012. u kunama platili više nego dužnici koji su uzeli isti takav kredit u eurima. A sve do tada su bili u povoljnijem položaju.