Sudeći po posljednjim vijestima koje dolaze iz sindikalnih redova, čini se da su domaći sindikalisti odlučili popratiti svaki malo veći prosvjed u svijetu. Nakon što je nedavno jedna delegacija pomogla slovenskim kolegama na prosvjedu protiv reformi Vlade Janeza Janše u Ljubljani, Vesna Dejanović, predsjednica SSSH, najveće sindikalne središnjice u državi, prošli tjedan provela je u Hong Kongu gdje je zajedno s članovima Izvršnog odbora Međunarodne konferencije slobodnih sindikata sudjelovala na prosvjedu u povodu ministarske konferencije WTO-a.
Predsjednica Dejanović, zajedno s nekoliko tisuća sindikalaca iz svijeta, tražila je tom prilikom da članice WTO-a poštuju ljudska i radnička prava, da se smanji razlika između bogatih i siromašnih, poticanje razvitka i otvaranje novih radnih mjesta, a sve radi provođenja globalizacije s ljudskim licem, kako se to voli reći. Otprilike u isto vrijeme dok je čelnica SSSH-a hrabro koračala ulicama Hong Konga, sindikalni vođe koje su ostale u Hrvatskoj donijele su konačnu odluku da ne sudjuluju na Vladinoj konferenciji “Hrvatska prema gospodarstvu znanja”. Poslali su o tome zajedničku izjavu premijeru Ivi Sanaderu koji je, kako je kazao u Poslovnom dnevniku, Krešimir Sever iz NHS-a, prije potpisivanja zajedničke izjave, od svojih krtica doznao kakva je namjera sindikata i pokušao ih odgovoriti od bojkota. Sever naglašava da su propusti u pripremama konferencije bili preveliki da bi se sindikati predomislili tako da je spletom okolnosti nakon dužeg vremena sindikalna scena bila ujedinjena.
Niti mjesec dana prije, sindikalci su se međusobno posvađali oko zabrane javnog okupljanja na Markovu trgu ispred zgrada Vlade. Sve veće središnjice, osim Severove, prihvatile su Vladin prijedlog i podržale zabranu prosvjeda u blizini vlasti. Dok je Sever mjerio gdje se nalazi krajnja točka udaljena stotinu metara do koje prosvjednici mogu doći, Vesna Dejanović je šutjela i nije joj na pamet palo kršiti dogovor s Vladom.
Do novog neslaganja među sindikatima došlo je i u petak kada je Vijeće HUS-a donijelo odluku da HUS istupi iz Sporazuma o suradnji četriju sindikalnih središnjica SSSH-a, Matice hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i Sindikata usluga UNI-CRO. Povod takvoj odluci bilo je neslaganje sa stavovima SSSH o zabrani rada nedjeljom koju, osim HUS-a, zagovara i granski Sindikat trgovine koji je dio SSSH-a, dok je uzrok, rekao je šef HUS-a Ozren Matijašević, kršenje sporazuma o zajedničkom nastupu prema Vladi jer HUS ne želi biti “paravan za daljnju marginalizaciju radničkih prava”.

Čvrsta ruka
Zanimljivo je pratiti odnos različitih sindikalnih središnjica i vlasti. SSSH je, primjerice, krenuo kao socijaldemokratski sindikat blizak SDP-u. Dok mu je na čelu bio Davor Jurić, SSSH se manje-više tako i ponašao. Otkad je prije godinu i pol na njegovo mjesto sjela Vesna Dejanović, SSSH se sve više odmiče s ljevice, pragmatično se približavajući desnom centru kojem pripada i Vlada. Kako drukčije tumačiti činjenicu da predsjednica SSSH-a demonstrira po Kini, a u isto vrijeme svom članstvu odriče isto pravo u Hrvatskoj?
S druge strane, danas najglasniji sindikat NHS Krešimira Severa počeo je kao “HDZ-ov sinidikat”, kako su ga devedesetih krstili nezavisni mediji, da bi kasnije postao jedan od rijetkih koji se argumentirano i dosljedno bori za zaštitu prava svojih članova. Za to je jednim dijelom zaslužno i demokratsko vođenje sindikata budući da je Sever jedan od rijetkih čelnika koji poštuje volju izvršnih stranačkih tijela.
SSSH pak Vesna Dejanović vodi čvrstom rukom ne prepuštajući nikome da donosi odluke. Kad je izabrana na mjesto predsjednice, nije željela uzeti plaću predsjednice središnjice, nego je zadržala primanja čelnice Sindikata ugostiteljstva i turizma.
Razlog za to nije bio altruizam, nego niži iznos. Jurić je, naime, kao predsjednik Saveza primao plaću od 8400 kuna, dok je Vesna Dejanović kao predsjednica područnog sindikata primala 10.000. Daleko od toga da je Jurić bio naivan. Neko je vrijeme zahvaljajući različitim naknadama od one za odvojen život do članstva u odborima, bio na 18.000 kuna mjesečno. Ipak, Vesna Dejanović otišla je korak dalje zatraživši poseban ugovor budući da nije zaposlena u sindikatu nego je izabrana za njegovu predsjednicu. Slična primanja imaju i ostali čelnici među kojima, koliko je poznato, najgore prolazi Sever koji uz 4600 kuna iz matičnog sindikata u FINA-i mjesečno od NHS-a dobije 3000 kuna naknade.

Utjecaj stranaka
Sindikati bi najprije trebali riješiti međusobne odnose, prije svega podjelu zajedničke imovine. Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, od toga neće biti ništa. Iako Vesna Dejanović sustavno radi na okrupnjavanju sindikalne scene pod skutima SSSH-a, teško je očekivati da će na to pristati i ostale središnjice, o čemu dovoljno govori istup HUS-a.
Dovoljno se prisjetiti svađe koja je izbila prije nekoliko godina prilikom glasanja o izmjeni Zakona o radu kada su iz SSSH toliko oštro reagirali na Severov javni poziv o neprihvaćanju predloženih promjena da su najavili prekid svake suradnje, da bi potom Boris Kunst iz URSH-a i tadašnji šef HUS-a Zdenko Mučnjak objavili da više ne žele zajedno ni sa SSSH-a niti s HUS-om. Tada je razlog sveopćoj svađi bila politizacija koju su forsirali upravo sindiklani čelnici optužujući jedni druge za sluganstvo SDP-u, odnosno HDZ-u. Najveću korist imala je tada Vlada jer referendum nije održan, a slično će, po svemu sudeći, biti i za mandata ove vlade.
Prema izvorima Poslovnog dnevnika u vodstvu Saveza samostalnih sindikata posljednih tjedana vlada velika nervoza zbog najave da će nekoliko jakih granskih sindikata napustiti tu središnjicu.
Među onima koji bi uskoro trebali otići iz SSSH-a nalaze se Sindikat trgovine Hrvatske čija je predsjednica Ana Knežević u otvorenom sukobu s čelnicom SSSH-a Vesnom Dejanović i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske koji bi, neslužbeno doznajemo, trebali ubuduće zajednički djelovati. O odlasku sve intenzivnije razmišljaju i u Sindikatu metalaca Hrvatske i Samostalnom sindikatu u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske.

Pasivizacija i članarina

Međutim, kako vrijeme prolazi, čini se da će s djelovanjem većine sindikata zadovoljniji od radnika biti premijer Sanader koji je za svoga mandata uspješno pasivizirao ionako umrtvljeno sindikalno čelništvo koje je najčešće zabavljeno samo sobom i načinom kako u svoje središnjice privući što više područnih sindikata ne bi li se time povećao ukupni proračun na čemu opet najviše radi SSSH. Jedna od zanimljivijih ideja bila je i ona iz redova tog sindikata da se osnuje posebna sindikalna banka u koju bi se prikupljale članarine za koje radnici mjesečno plate najmanje milijun kuna.