Ljubljanska banka nepravomoćno je na Trgovačkom sudu u Osijeku izgubila sporove protiv Agrokorove tvrtke Belje koju je tužila, a neslužbeno riječ je o predmetima čija se težina zbog zateznih kamata navodno mjeri u više desetaka milijuna kuna.

Radi se o starom vjerovniku koji je lani krenuo u naplatu dugova hrvatskih tvrtki iz 80-ih godina aktiviranjem sudskih postupaka od kojih su neki stari više od 20 godina. U njima nije došlo do zastare jer su prijedlozi za izvršenje radi naplate podneseni tijekom 1991., pa tražbine tada nisu bile u zastari. Postupci su na osječkom sudu bili u prekidu jer se dio tuženih tvrtki, odnosno prednika iz razdoblja prije pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije, nalazio na tada okupiranom području, ali takvim prekidom zastara ne teče. Takav je slučaj Agrokorova Belja. U vrijeme kreditnog zaduživanja poslovalo je kao Društveno poduzeće Belje PIK Darda, a danas je Belje prva od tuženih tvrtki na Trgovačkom sudu u Osijeku koja je u prvom stupnju pobijedila Ljubljansku banku.

Sud je odbio oba tužbena zahtjeva banke kojima je Belje tuženo za plaćanje glavnice i pripadajućih zateznih kamata te na isti način i naknade troška izvršnog postupka, i to iz istog razloga. Obrazloženje sutkinje Mirjane Baran, ujedno nove predsjednice Trgovačkog suda u Osijeku, potvrđuje da se u ovom sporu nije raspravljalo o visini tražbine i pravnom osnovu tužbenog zahtjeva. Sporno je bilo, navodi, pitanje aktivne legitimacije tužitelja. Riješeno je po mjerodavnom pravu, a to je konkretno Ustavni zakon Republike Slovenije i njegove dopune iz 1994. kojima se rješavalo pitanje aktive i pasive Ljubljanske banke. U skladu s tim osječki sud zauzeo je stajalište da je prijeporno potraživanje tužitelja prenijeto temeljem odredbe 22.b) st. 1. Ustavnog zakona na Novu Ljubljansku banku.

Također ono čini imovinu Ljubljanske banke koja je preuzela prava i obveze bivše Ljubljanske banke-Osnovne banke Zagreb, ali je ta imovina temeljem Ustavnog zakona postala imovina novoosnovane banke, stoji u presudi. Sud smatra i da potraživanje s osnove zaključenih kredita nije nakon osnivanja Ljubljanske banke prenijeto na njezinu Glavnu filijalu Zagreb, jer to "tužitelj nije ničim dokazao".   Na ovom sudu vodi se ukupno 6 takvih predmeta, a prve presude ukazuju na nepravomoćna presuđenja u korist hrvatskih tuženika ako su slučajevi bazično isti.

Odvjetnik koji zastupa Ljubljansku banku je Matija Pečatnik iz Zagreba, no kaže da nema ovlast za informacije o konkretnim slučajevima. Poslije denominacije, jer je utuženo u dinarima, doznajemo, ukupna vrijednost utuženih tražbina iznosi 37.209,71 kuna. Iz toga proizlazi i da se pretežiti iznos odnosi na tuženo Belje, i to stoga što se u presudama o kojima je riječ navodi da utuženja iznose 29.387,92 kuna i 1.329,12 kuna. Posrijedi su krediti uoči raspada bivše Jugoslavije, potencijalno osjetljivi za dužnike zbog proteka vremena i visokih zateznih kamata, što poznavatelji potvrđuju i procjenjuju da se u cijelom slučaju ukupno radi o više stotina milijuna kuna.