Hrvatskoj je na raspolaganju 22 milijarde eura iz EU fondova u narednih sedam godina, od toga 9,5 milijardi iz programa Next Generation EU (NGEU) za oporavak članica od korona krize. No, iako su EU fondovi izdašni, iz njih je gotovo nemoguće išta dobiti ako ne postoje kvalitetni projekti. Da li mi takvih projekata imamo, i ako da, da li dovoljno? Prvo prolazno vrijeme će nam biti već za dva tjedna, već 15. listopada Hrvatska mora Europskoj komisiji poslati, kao i ostale članice Unije, svoj nacionalni Plan oporavka i otpornosti, kako bi mogla dobiti novac iz NGEU.

No, dva tjedna uoči isteka tog roka među gospodarstvenicima prevladava strah da ih je Vlada zaobišla u formiranju prioriteta ovog plana, jer ih dosad, čini se, nitko nije pitao za mišljenje i očekivanja. Iz Hrvatske udruge poslodavaca nam kažu da će o uključivanju gospodarstva u programiranje Mehanizma za oporavak i održivosti, ali i idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira, s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak razgovarati glavni direktor HUP-a Damir Zorić, tek ovog tjedna.

S druge strane, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine su nam potvrdili da su dovršili svoj prijedlog za projekte i programe u okviru hrvatskog Plana za oporavak i otpornost, kojem je fokus na energetskoj obnovi te digitalizaciji, a 26. kolovoza dostavljen je Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, koje koordinira te objedinjuje nacionalne prijedloge iz svih resora.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja su nam rekli da oni još rade na izradi plana oporavaka iz područja: vodnog gospodarstva, energetike, zaštite bioraznolikosti, zaštite okoliša, digitalizacije sustava te inovacija u poduzetništvu i očuvanja i podizanja konkurentnosti i digitalizacije poduzetništva. Već se zna da aktualna Europska komisija ima misiju da svojim Zelenim planom potpuno promijeni energetiku, industriju i čitavo društvo u Uniji te traži da se barem trećina sredstava iz programa NGEU usmjeri za aktivnosti vezane za klimatske promjene. Ako znamo li da nam je EU po osnovi oporavka od korone namijenila 9,5 milijardi, jasno je da bi trećina toga iznosa bila više od tri milijarde eura koje bi morali plasirati u zelene projekte. No, sada je pitanje koje? Iz Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS), koja okuplja 18 tvrtki s ukupno 1500 zaposlenih iniciraju da energetska obnova zgrada trebala činiti barem 10 posto hrvatskog udjela u NGEU.

Kako ističu u HUPFAS-u, energetska obnova zgrada je radno intenzivna djelatnost te na svakih milijun uloženih eura stvara u Hrvatskoj čak 29 novih radnih mjesta, u EU je taj prosjek 18. Treba svakako uzeti u obzir da je gotovo 30 tisuća zgrada oštećeno u potresu u ožujku ove godine u Zagrebu i okolici te da su procjene potrebnih investicija oko 80 milijardi kuna. Već prije 10-ak godina, još iz razdoblja kad je ministar graditeljstva bio Ivan Vrdoljak u vladi Zorana Milanovića, krenula je priča o velikim prilikama za energetsku obnovu zgrada. Baratalo se s enormnim iznosima, oko 20 milijardi kuna poslovnih prilika. No, učinjeno je relativno malo po tom pitanju te, uz nešto manjih projekata namijenjenih građanima za obiteljske kuće, napravljeno tek 60-ak ESCO projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosti 100-tinjak milijuna eura. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo što bi sada omogućilo masovnu energetsku obnovu zgrada, posebno u Zagrebu koji je, uz svoje standardne potrebe, sada u situaciji da mora obnoviti i 30 tisuća zgrada oštećenih u potresu na proljeće ove godine, teško je reći. S druge strane, program NGEU je, za razliku od standardnog sedmogodišnjeg proračuna EU, interventna mjera koja se mora iskoristiti u tri godine, do kraja 2023., a isto tako i u vrlo kratkom roku donijeti vidljive razvojne ciljeve.

Imperativ je izvedivo i održivo

Petra Sentić, direktorica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU, ističe da je sudjelovanje gospodarstva u pripremu i finaliziranje Plana oporavka i održivosti presudno je ako želimo dobiveni novac utrošiti u izvedive i održive projekte.

“Osim infrastrukturnih projekata i reformi te osiguravanja likvidnosti za gospodarstvo, neophodno je ići i s poticanjem rasta i razvoja kako unaprijeđena infrastruktura ne bi bila novoizgrađeni most koji ne vodi nikuda”, navodi Sentić. Nagađa se da će najveći dio tog novca u Hrvatskoj otići na velike infrastrukturne projekte, prije svega na modernizaciju i izgradnju, željezničke mreže, a to su projekti koji svoje prave ekonomske efekte mogu donijeti kroz dugoročnije razdoblje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako pojašnjavaju iz Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u njihovu prijedlogu se predlaže nastavak provođenja projekata energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora s posebnim naglaskom na poticanje ESCO modela te energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, energetska obnova zgrada preduvjet je za postizanje bilo kojeg zelenog cilja EU, s obzirom na to da su zgrade odgovorne za potrošnju više od 40% energije i emitiraju 36% emisija CO2”, kažu u Ministarstvu. Dodaju da se potrošnja energije u zgradarstvu, na razini cijele EU, mora smanjiti za 80% do 2050.

“Dakle, energetskom obnovom zgrada podupire se zelena tranzicija u cilju postizanja klimatski neutralne Europe do 2050., čime se pridonosi obnovi potencijala rasta gospodarstava EU nakon korona krize, naročito u sektoru građevinarstva, potiče otvaranje radnih mjesta i promiče održivi rast te doprinosi jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te smatramo kako je iznimno važno zadržati kontinuitet energetske obnove zgrada koji će pozitivno utjecati i na jačanje kapaciteta građevinske industrije uz pozitivne učinke na društvo, gospodarstvo i klimu”, kažu nam u ministarstvu koje vodi ministar Darko Horvat.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kojem je na čelu Tomislav Ćorić, pak ističu da su, osim samog ministarstva, i drugi sektori, ali i lokalna i regionalna samouprava te javna poduzeća, imali priliku kandidirati projekte, odnosno definirati potrebe koje su usklađene s ciljevima EU nove generacije. Stoga će dizajn plana oporavka, navode, ići u smjeru probira projekata tako da plan bude koherentan i da svojom cjelokupnošću doprinosi reformama kojima je cilj oporavak od krize i otpornost na eventualne slične krize s elementom tranzicije prema zelenom i digitalnom gospodarstvu kao horizontalnom zahtjevu.

Okidač za rast

U energetskoj agenciji REGEA, kojoj je na čelu savjetnik Predsjednika Republike za energetsku tranziciju Julije Domac, također vidi veliku priliku u zgradarstvu te ističu da je na razini EU oko 75% građevinskog fonda energetski neučinkovito, no gotovo 80% današnjih zgrada i dalje će biti u upotrebi i 2050. te je to ogroman izazov, ali i prilika.

“Obnova zgrada je i glavna prilika za gospodarski rast jer otvara radna mjesta i jača građevinski sektor kojim uglavnom dominiraju lokalna poduzeća, istodobno jačajući europsku industrijsku konkurentnost. Stoga je obnova zgrada ključna za gospodarski oporavak nakon Covid-19 krize”, kažu. No, upozoravaju da je za uspjeh na ovom području ključno osigurati predvidivost natječaja za financiranje kako bi građevinari bili u stanju zapošljavati, zadržati i educirati radnu snagu, kako bi projektanti pripremali projekte, a investitori imali mogućnost financijskog planiranja.