Gradnja nuklearne elektrane od 1000 megavata i još jedne elektrane na ugljen od 600 MW bio bi najbolji odgovor za hrvatske energetske probleme, zaključili su stručnjaci okupljeni oko projekta nove energetske strategije. Njihov odabir javnosti je u ponedjeljak prenio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, predstavljajući nacrt strategije.

Javna rasprava
Stručnjaci su ocjenjivali različite elemente elektrana pogonjenih nuklearnim gorivom, plinom te ugljenom, od cijena gradnje i proizvodnje preko dostupnosti goriva do ekološkog utjecaja. Neslužbeno se doznaje da je nuklearka bila najbolja u sedam od devet kriterija. Polančec je istaknuo da to ipak ne znači da se i kreće u gradnju, nego predstavljanjem prijedloga započinje javna rasprava u trajanju od mjesec dana, koja bi trebala dati konačan oblik strategije. Nedavno je premijer Sanader uime HDZ-a izjavio da se zalaže za dvije termoelektrane na ugljen i jednu na plin. Prenoseći stavove struke Polančec je rekao da su proračuni pokazali da je u usporedbi s nuklearkom kilovatsat struje iz elektrane na ugljen skuplji 18 posto, a iz one na plin čak 82 posto. “Moramo paziti da orijentacijom na skupu energiju na ugrozimo konkurentnost HEP-a i ne pretvorimo ga u lak plijen nekog većeg lovca”, rekao je Polančec. Prednost nuklearke povećava se budu li ponovno rasle cijene sirove nafte. Prema Polančecu, gradnja nuklearke dala bi velik doprinos i domaćoj industriji. “Velikim iznenađenjem” nazvao je podatak da pri gradnji nuklearne centrala sa 45 posto mogu sudjelovati domaće tvrtke sa svojim znanjem, dok se to kod ugljena i plina kreće na razini od tridesetak posto. U nove nuklearke ugrađuje se pouzdana tehnologija, o čemu svjedoči i NE Krško, koji radi na samo 50 km od Zagreba.

Regionalna uloga
“Ni ugljen ni nuklearna energija ne smiju biti bauk”, zaključio je Polančec, dodajući da bi s konkurentnom energijom HEP mogao postati snažan igrač u regiji. Dr. Slavko Krajcar, zamjenik voditelja stručne skupine, kaže da je nuklearka konkurentna unatoč tome što je rasla cijena urana. Na cijenu goriva, naime, otpada samo četiri do sedam posto troškova rada takve elektrane. Replicirao mu je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, koji smatra da će plinofikacija Hrvatske uštedjeti struje gotovo jednako koliko bi davala nuklearka.