Strategija pametne specijalizacije, kojom se definiraju prioritetna područja te sektori u kojima će Hrvatska poticati ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) javnim sredstvima, nikako da se donese. Javno je savjetovanje završilo još krajem prošle godine, no slanje ovog strateškog dokumenta na Vladu još se čeka.

A čeka se jer tri ministarstva ključna za usmjeravanje ulaganja u IRI projekte još nisu završila međusektorsku raspravu kojom moraju dogovoriti uspostavu sustava implementacije i praćenja Strategije pametne specijalizacije. Riječ je o Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu znanosti i Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova.

A sve izgleda zapinje zbog usklađivanja Strategije pametne specijalizacije s Planom industrijske tranzicije za koji je zaduženo Ministarstvo regionalnog razvoja, a temeljem kojeg će se poticati inovacije u tri, od četiri, hrvatske regije čija je razvijenost ispod prosjeka EU-a, a to su Panonska, Jadranska i Sjeverna Hrvatska.

Izdašni iznosi
”Konzultacije još traju jer je važno da sva tri ministarstva budu uvezana u provedbi. Dakle, moramo oformiti međusektorsko tijelo, odnosno radnu grupu koja će koordinirati politike poticanja inovacija, istraživanja i razvoja te na operativnoj razini pratiti implementaciju strategije”, objašnjava Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Usklađenost politika ulaganja u IRI od iznimne je važnosti jer će Hrvatska za to na raspolaganju, u budućem razdoblju, imati uistinu ozbiljan novac. Ukupno više od 1,3 milijarde eura. Naime, navodi Meštrić, samo iz višegodišnjeg financijskog okvira imat ćemo oko 700 milijuna eura.

Još 332 milijuna eura trebalo bi doći iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te još 300 milijuna eura iz Integriranog teritorijalnog programa iz kojega se financira Plan industrijske tranzicije.

”To su ogromna sredstva koja su i ogromna prilika. Međutim, postavlja se pitanje kapaciteta. Ti bi poticaji trebali biti usmjereni prema vrhunskim projektima, a takve treba pripremiti i pronaći”, kaže Meštrić. Također, Meštrić negira špekulacije da je Europska komisija imala primjedbe na Strategiju pametne specijalizacije, što se spominje kao razlog zbog koje još nije donesena.

Ističe da su od EK dobili pozitivno mišljenje. “Njima je važno da dobro upravljamo implementacijom zbog čega ćemo oformiti radnu skupinu”, kaže ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, koji se nada da bi usuglašavanje nadležnih ministarstava moglo biti gotovo do kraja mjeseca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja/B. ŠČITAR/VL/PIKSELL

Što će pokazati evaluacija?
Također, navodi, kašnjenje donošenja Strategije pametne specijalizacije nije utjecalo na raspisivanje natječaja za IRI projekte. “Mi smo premala zemlja da bi se mogli kladiti samo na sedam područja koja smo odredili kao prioritetna u Strategiji. Naravno, snage moramo fokusirati te moramo znati u kojem smjeru želimo ići, što je i poanta strategije, ali mnogi su pozivi otvoreni za sva tehnološka područja”, kaže.

Ipak, ostaje činjenica da je dobar dio sredstava, namijenjen područjima i industrijama koje smo odredili kao prioritetna i s najvećim potencijalom stvaranja dodane vrijednosti, ipak zarobljen. A kao takva definirali smo sedam područja – zdravlje, energiju, promet, sigurnost, hranu, drvnu industriju i IT.

Meštrić napominje i da bi uskoro trebala biti objavljena evaluacija prethodne Strategije pametne specijalizacije na temelju koje je država u IRI, samo iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, uložila 700 milijuna eura. “Uskoro bismo trebali znati jesu li ta ulaganja utjecala na gospodarski rast”, kaže.