Još u proljeće je Hrvatska trebala dobiti industrijsku strategiju, dokument o kojemu ovisi i povlačenje sredstava iz EU fondova u razdoblju do 2020. godine. Priprema dokumenta otegnula se međutim do ljeta, kada je, kako saznajemo, cijeli proces izrade vraćen na početak.

U Ministarstvu gospodarstva, koje koordinira cijeli proces izrade, nisu, naime, bili zadovoljni dobivenim na temelju smjernica za prioritetnih desetak sektora. Točnije, pojašnjavaju naši sugovornici, zaključeno je da je potrebno “dublje zahvatiti”, i u probleme i u potencijale, da je nužan veći angažman želi li se dobiti temeljit dokument, a ne još jedna strategija koju se formalno mora donijeti, aludirajući na onu iz 2008., koja je bila potrebna radi zatvaranja pregovaračkog poglavlja i koja zapravo nikad nije zaživjela.

Tim više ovaj put posao je potrebno ozbiljno i temeljito odraditi, pojašnjavaju u Ministarstvu, jer će industrijska strategija biti osnova i za ukupnu gospodarsku strategiju Hrvatske, koju se treba priremati krajem godine, a s tom će se podlogom ubuduće usklađivati i sustav obrazovanja.

Od Ekonomskog instituta u međuvremenu su tako zatražene sve stručne analize iz posljednjeg desetljeća za sektore koje se “obrađuje”, jer je stav Ministarstva gospodarstva da dokument mora jasno detektirati što se dogodilo u pojedinim industrijama, kakav je potencijal u njima i na što se može osloniti u njihovom daljnjem usmjeravanju.

U pripremi dokumenta uključeni su u Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i druge stručne i znanstvene institucije, a kako je i u Europskoj uniji izražen trend obnavljanja i prilagodbi strateških dokumenata novim uvjetima i zahtjevima na terenu, iskustva se ubire i iz drugih zemalja. 

U uvjetima kada se industrijska proizvodnja konstantno osipa i nestaje u Hrvatskoj, nije cilj strategijom samo pokrenuti reindustrijalizaciju u zemlji, nego se, kažu sugovornici iz Ministarstva gospodarstva, ozbiljno pripremiti i za snažnije aktiviranje prirodnih i ljudskih resursa, kao i za stvaranje dodane vrijednosti. Na duži rok se želi utvrditi koje su to grane proizvodnje na koje se Hrvatska može osloniti u svom razvoju, koga od sektora treba dodatno “gurnuti” da bi se stvorilo generator koji će pokrenuti druge segmenate u gospodarstvu.

Tražene stručne analize i dodatni podaci s terena već se obrađuju i, kako nam potvđuju sugovornici iz Ministarstva, prvi grubi draft nacrta strategije industrijskog razvoja trebao bi biti izrađen kroz tjedan dana. Nakon toga, uslijedit će razrada njegovih točaka, definiranje ciljeva i mjera, a potom će koncept strategije biti stavljen u javnu raspravu. Na stolu Vlade dokument bi se trebao naći, kako saznajemo, do konca rujna, a dokument bi, po sadašnjim planovima, trebao biti usvojen u redovnoj saborskoj proceduri.

Prioriteti

Nema promjene na listi

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Promjena na listi važnih sektora koje se strategijom želi očuvati ili razviti, kako se saznaje, nije bilo. Uz prehrambenu, drvno-prerađivačku, automobilsku, brodograđevnu, građevinsku i tekstilnu, te obrambenu proizvodnju, među industrije na koje će se Hrvatska oslanjati u daljnjem razvoju su i ICT, farmaceutska i proizvodnja medicinske opreme, kemijska i proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva.