Kad bi se ekonomske analitičare pitalo što bi nova Vlada prvo trebala napraviti u zdravstvu, odgovor bi svakako bio povećati prihode stavljanjem dijela sustava na tržište odnosno povećanjem participacija, realnije odrediti cijene usluga, odnosno zaustaviti rast dugovanja. Oni koji se malo detaljnije razumiju u sam zdravstveni sustav priželjkuju uvođenje minimalnih standarda prostora, kadrova i opreme u zdravstvene ustanove te rješavanje pitanja osiguranja liječničke odgovornosti koje je za cijelu struku postalo veliki problem i u moralnom i u financijskom smislu. Pacijentima je pak najvažnije ukidanje administrativne pristojbe, HDZ-ova omraženog nameta koji je, sasvim logično, postao glavni adut gotovo svim strankama osim vladajuće. Inače, ovo je prva predizborna kampanja u kojoj je zdravstvo dobilo važno mjesto u predstavljanju svih stranaka koje imaju šanse ući u Sabor, a najveću pažnju zdravstvu je posvetio SDP.

Nastavak politike
HDZ-ova obećanja nastavak su politike zdravstva koju je provodila Sanaderova Vlada. Promjene u sustavu zdravstva HDZ je uobličio u tekstu Nacionalne strategije razvoja zdravstva koju je slijedio novi paket zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju. U mandatu aktualne Vlade nastavljen je projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite, pokrenuto nekoliko preventivnih programa važnih za javno zdravstvo, otvoreno je sedam centara intervencijske kardiologije što je u tri godine smanjilo smrtnost od infarkta srca u županijskim bolnicama sa 15-20 posto na 5-10 posto. Uveden je nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolesti, Hrvatska je ušla u međunarodni Eurotransplant program, što je značajan napredak u transplatacijskoj medicini. Uvođenjem dvije liste lijekova omogućeno je kresanje troškova za lijekove te nabavka skupih lijekova koje su pacijenti prije uglavnom sami kupovali. Prema podatcima Ministarstva zdravstva, iz proračuna je za medicinsku opremu izdvojeno 2,8 milijardi kuna, 90 milijuna u ovogodišnjem proračunu za plaće stažistima, od 2004. do lipnja ove godine odobreno je 2756 specijalizacija i užih specijalizacija. Kritičari aktualnim zdravstvenim vlastima predbacuju da nisu ni počeli rješavati bitne probleme sustava. U primarnoj zaštiti još se rješava premalo problema pacijenata, previše pacijenata šalje se specijalistima, liste čekanja i dalje su preduge jer skupi dijagnostički uređaji rade samo prije podne, većina bolnica i dalje je derutna, radi se s dotrajalom opremom, bolnice izvan većih gradova u velikim su financijskim problemima i suočene su s velikim nedostatkom liječnika.

Korupcija i javnost
Korupcija u zdravstvu još je problem koji nije riješen, a struka koja se kune da mito prima tek manjina liječnika još nije uspjela uspostaviti bolji kontakt s javnošću i uvjeriti ih u svoje tvrdnje (još nije dokazano je li objavljivanje lista čekanja smanjilo problem, kako se najavljivalo). Štoviše, sami liječnici koji za to imaju hrabrosti priznat će da odnos liječnika i pacijenata nikad nije bio gori. Bolesnici se unatoč regulativi o pravima pacijenata još tretiraju kao nepismena djeca, nisu informirani o tome što se radi na njihovu tijelu, ne znaju ni tko ih je operirao, otpusna pisma čekaju po dva mjeseca. Privatni sektor ima novca za skupe dijagnostičke aparate, no nema dosta kadra kojeg mora posuđivati iz državnih ustanova. Kad žele vrhunske specijaliste, liječenje ili ležanje u bolnici, pacijenti su i dalje osuđeni na javni sektor u kojem je premalo uređenih apartmana za one koji to mogu platiti, a bolesni mališani i dalje u većini bolnica moraju spavati bez roditelja ma koliko novca imali. Dodatno zdravstveno osiguranje tek treba zaživjeti, što mahom ovisi o bolničkom menadžmentu, a na pitanje tko treba voditi bolnice još nitko nema pametan odgovor pa se vrhunski liječnici troše na administraciji (u kojoj baš i ne blistaju).

Test će biti povećanje participacija

Pred novom Vladom je dovršenje projekta izgradnje Rebra i dovršetak Sveučilišne bolnice, što je izazov koji ni Sanaderova Vlada nije uspjela riješiti, i seže mnogo dalje od građevinskih radova. Valja dovršiti projekt akreditacija bolnica, uvesti plaćanje po DTS sustavu (dijagnostičko terapijski sustav) za što je, primjerice, Francuskoj trebalo deset godina, propisati nove minimalne standarde (pravilnik u tijeku). U svom programu jedino DC ima u planu povećanje participacija u sekundarnoj zaštiti, kako bi se smanjio broj specijalističkih pregleda, ostali od bilo čega što se čini kako uskraćivanje prava pacijenata bježe kao vrag od tamjana. Iznenađenja nisu isključena, pogotovo ako na vlasti ostane HDZ. Ako nova Vlada za to skupi hrabrost, participacije bi trebala uvesti što prije, da tijekom mandata stigne uvjeriti pacijente da je to potez u njihovu korist. Susjedna Slovenija je participacije uvodila postupno, a danas se osjeti u kvaliteti usluge.

SDP – Rajko Ostojić
o ukidanje administrativne pristojbe
o dugoročno – smanjivanje doprinosa za zdravstvo
o uvođenje bespapirnog zdravstva
o vraćanje uloge javnog zdravstva

HSLS – PGS – HSS – Ana Stavljenić-Rukavina
o jačanje primarne zaštite, decentralizacija
o povećanje broja liječnika specijalista obiteljske medicine
o sustav plaćanja prema obavljenom radu i ishodima liječenja

HNS – Andro Vlahušić
o ukidanje administrativne pristojbe
o potpuna informatizacija primarne zaštite
– donošenje Zakona o medicinskoj dokumentaciji

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

HSP
o provesti kategorizaciju bolnica
o organizirati zdravstveni sustav za branitelje i aktivne vojne djelatnike
o povećati broj medicinskog i smanjiti broj nemedicinskog kadra

DC – Mirjana Kolarek-Karakaš
– povećati participacije u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti
– ravnatelji bolnica menadžeri, privatizacija dijelova bolnica
– tražiti donacije duhanske, kemijske industrije, farmaceutskih kompanija, banaka i trgovačkih lanaca.