O prijedlogu proračuna za 2017. potkraj prošlog tjedna raspravljalo je i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP), stručno tijelo koje je prije svega zaduženo za razmatranje i procjenu primjene fiskalnog pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ističući kako su za Hrvatsku relevantna i europska fiskalna pravila, podsjetili su da je jedna od preporuka Vijeća EU Hrvatskoj u okviru procedure prekomjernog manjka (EDP) ljetos bila da se u 2017. godini ostvari fiskalna prilagodba od najmanje 0,6 posto BDP-a te da se neočekivani rast proračunskih prihoda u cijelosti iskoristi za smanjenje deficita i javnog duga. Prijedlogom proračuna za 2017. (prema gotovinskom načelu) fiskalna prilagodba na razini opće države procjenjuje se na samo 0,1 posto BDP-a (sa 1,7 na 1,6 posto BDP), no Povjerenstvo Vladi ponajprije zamjera što on upućuje na nastavak pro-cikličkog trenda fiskalne politike.

Rizici na obje strane
Potvrdu toga vide u projekciji povećanja strukturnog deficita u 2017. za oko 0,5 posto BDP-a, a stav je članova PFP-a da je proračunom za 2017. trebalo započeti kontra-cikličku fiskalnu politiku. Drugim riječima, štedjeti u razdoblju rasta proračunskih prihoda za razdoblje kada proračunski prihodi zbog recesijskog ciklusa stagniraju ili padaju. Osim optimističkih projekcija gospodarskog rasta (3,2 posto), u Povjerenstvu drže da je i projekcija proračunskih prihoda za 2017. vrlo ambiciozna. To otvara rizik da se oni ne ostvare u planiranim veličinama, a što bi onda dovelo i do većeg deficita i veće potrebe za zaduživanjem.

Poželjno bi bilo da Vlada u obrazloženju ukaže na stavke na kojima će smanjivati rashode u tom slučaju, ističu. Uza sve, napominju kako postoji i rizik na strani rasta rashoda, u prvom redu zbog djelomičnog ili potpunog ispunjenja zahtjeva sindikata javnih i državnih službi te pokrenutih sudskih tužbi. Već dogovor o modelu povećanja osnovica plaća u 2017., a to je samo jedna od pregovaračkih točaka, sugerira da su rizici vezani uz plan i ostvarenje rashodne strane više nego opipljivi. U pogledu poštivanja fiskalnog pravila, u nas je još uvijek relevantno privremeno fiskalno pravilo koje određuje da rashodi opće države ne bi smjeli rasti brže od bruto domaćeg proizvoda.

Vlada se u obrazloženju prijedloga proračuna i projekcija ni ovaj put nije očitovala o usklađenosti sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, primjećuju u PFP-u. Takva ocjena nije striktno propisana obveza Vlade, kažu, ali njome bi se pokazalo da se vodi računa o fiskalnim pravilima i ograničenjima, a i saborski zastupnici bolje bi upoznali rizike koje usvajanje predloženog proračuna donosi sa stajališta fiskalne odgovornosti. Što se tiče preporuka Europske komisije i Vijeća EU za 2016., deficit će i prema europskoj metodologiji sigurno biti ispod traženih 2,6 posto BDP-a, a i projekcije javnog duga ukazuju na njegov pad u iduće dvije godine. No, u PFP-u ističu da će se vjerojatno pokazati da Hrvatska nije do kraja ispoštivala preporuku o smanjenju strukturnog deficita. 

EK brine strukturni manjak
To bi moglo (premda ne mora) biti i prepreka za odluku Vijeća EU o izlasku Hrvatske iz EDP procedure sredinom iduće godine, smatra Povjerenstvo. No, i nakon izlaska iz EDP-a Hrvatska mora nastaviti s fiskalnom konsolidacijom jer će time samo preuzeti europska fiskalna pravila. Ona su najviše fokusirana na strukturni deficit i kontrolu rashoda, a proračun 2017. je upravo u tom dijelu problematičan. Prema procjenama Povjerenstva strukturni proračunski manjak u 2016. će se kretati oko 1,2 posto BDP-a, dok ga predloženi proračun za 2017. povećava na oko 1,7% BDP-a. Ukratko, za smanjenja strukturnog deficita ispod razine iz 2016. trebalo bi značajnije smanjiti deficit opće države.