Provedba Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak konačno je stupila na snagu. Riječ je, naime, o promjenama vezanim za ukidanje oporezivanja stipendija, koje je premijerki Jadranki Kosor i ministru Ivanu Šukeru u travnju ove godine uputio Institut za razvoj obrazovanja (IRO) te Hrvatsko-američka zaklada za obrazovanje i izobrazbu.

Tada su IRO i Zaklada pokrenuli kampanju “Stop oporezivanju stipendija”, čije se su predložene izmjene u potpunosti prihvaćene. Time je omogućeno isplaćivanje stipendija u visini stvarnih troškova studiranja, bez poreznog opterećenja. “Budući da je Hrvatska potpisnica Bolonjskog procesa smatramo posebno važnim omogućiti dodjelu neoporezivih stipendija za studiranje u tuzemstvu i inozemstvu”, objasnio je izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec. Novi Pravilnik o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. propisuje provedbu novog Zakona o porezu na dohodak, čime mijenja dosadašnja praksa prema kojoj su se stipendije za redovno studiranje, u dijelu u kojemu su prelazile neoporezive limite od 1600 kuna (odnosno samo “iznimno” 4000 kuna za izvrsna postignuća), tretirale kao drugi dohodak pa je udio poreza na dohodak, prireza i posebnog poreza u neto stipendiji iznosio između 31 posto i 44 posto. Osim regulacije primitaka na koje se ne plaća porez, značajna novina u Pravilniku je i to što se omogućuje isplata stipendija u visini stvarnih troškova studiranja, bez poreznog opterećenja. Tako umjesto dosadašnjeg ograničavanja neoporezivog iznosa stipendija kojima se mogao pokriti samo dio ukupnih troškova studiranja, neoporezive stipendije sada mogu pokriti troškove školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, ali i prehrane ili knjiga. Pravilnik je također uvažio prijedloge IRO-a i Zaklade za učinkovitu kontrolu namjenskog trošenja neoporezivih stipendija te je propisao procedure i dokumentaciju potrebnu za transparentno izvještavanje o stipendijama. Pravilnikom je omogućena isplata neoporezivih stipendija za redovno studiranje ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu. Time je omogućena i veća mobilnosti hrvatskih studenata i nastavnika, što je jedan od glavnih ciljeva Bolonjskog procesa. Prema Pravilniku, stipendije mogu dodjeljivati samo zaklade, ustanove i druge institucije registrirane u Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima te su osnovane s namjenom stipendiranja. Time se daje poticaj razvoju zakladništva kao najtransparentnijeg pravnog okvira za ulaganje u programe stipendiranja.