Izdaci za potrošnju hrvatskih kućanstava lani su u prosjeku iznosili 76.188 kuna, što je nominalno više, ali realno manje nego 2008.

U godini recesije najviše se, sudeći prema anketi DZS-a, štedjelo na “krpicama” iako je najveći nominalni pad izdataka, 6,5 posto, zabilježen kod prijevoza. Udio prijevoza u izdacima za potrošnju smanjen je time sa 12 na 11 posto, no to uglavnom odražava pad cijena goriva. Kod odjeće i obuće, koje u strukturi potrošnje godinama čine oko 8 posto, 6-postotno smanjenje ne odražava pad cijena koje su u toj kategoriji bile na razini 2008. Prema analitičarima PBZ-a, to je objašnjivo “rezanjem potrošnje u uvjetima nižih dohodaka na stavkama koje su niže na ljestvici prioriteta”. Na hranu i piće i lani je otišlo 32 posto ukupnih izdataka prosječnoga kućanstva, što je znatno više od prosjeka EU gdje hrana uzima oko 17 posto potrošnje. Recesija je lani tek okrznula i potrošnju za komunikacije (i lani gotovo 4000 kuna po kućanstvu) koje udjelom u izdacima također premašuju EU-prosjek (5 prema 3 posto). Ukupna raspoloživa sredstva kućanstava u 2009. su povećana 7 posto, a prvi put od 2003. veća su od tzv. upotrijebljenih sredstava. “To upućuje na oprez građana, rast sklonosti štednji i smanjenu potražnju za kreditima u recesiji”, kažu u PBZ-u.