Sva jamstva obračunata su bez kamata i naknada koje će država morati platiti umjesto Uljanika koji je novac od jamstava i potrošio 

Radnici 3.Maja i Uljanik brodogradilišta štrajkaju, plaće za rujan nisu i neće biti isplaćene, a ni od uprava svojih tvrtki niti od politike ne dobivaju odgovor čemu se mogu nadati.  Prema neslužbenim informacijama od nekadašnjih 4200 radnika iz dva je škvera otišlo oko osamsto njih uglavnom u europske kompanije. Radnici u Rijeci pod posebnim su pritiskom jer iščekuju vijest o tome hoće li neki od vjerovnika nad njihovom tvrtkom pokrenuti stečaj.

Do trenutka objave teksta o tome još nije bilo potvrde. Uvjeti za pokretanje stečaja uslijed blokade računa od 60 uzastopnih dana su se stekli, ali niti uprava kompanije niti većina vjerovnika kojima je Uljanik Grupa dužna više od 760 milijuna kuna nije se odlučila na taj korak koji bi dodatno zakomplicirao situaciju. Istovremeno i Danko Končar, odnosno njegova kompanija Kermas Energija, koji pretendiraju biti novi strateški ulagač u oba brodogradilišta traže ulagača za ovu transakciju.

Resorni ministar Darko Horvat potvrdio je da Končar u Uljanik sada želi ući u suradnji s australskim partnerom, a to je Glen Moroney, za čiju Scenic grupu Uljanik gradi polarni kruzer. Končar bi prema planu restrukturiranja trebao preuzeti na sebe 347 milijuna eura dugova, a Horvat je prošlog tjedna najavio da će od njega tražiti dokaz o financijskoj spremnosti na transkaciju tako da uplati 200 milijuna eura. 

Ništa od toga neće jer Končar u ovom trenutku ni pravno ne može uplatiti nikakav novac Uljanik Grupi, osim pozajmice, obzirom da nije prihvaćen plan restrukturiranja koji je preduvjet za pokretanje dokapitalizacije. Nije sigurno ni da bi bilo išta od transakcije ni da su preuvjeti stečeni jer se Končar do sada financijski nije ničim obvezao na dokapitalizaciju Uljanika.  Horvat pregovara s četiri potencijalna ulagača koja bi zamijenila Kočara, ali oni su uglavnom zainteresirani za 3.Maj. Knjiga narudžbi spala je na svega pet brodova, pokazuje detaljno izvješće ministra financija Zdravka Marića kojeg je predstavio na sjednici Vlade. Ono pokazuje da su Uljaniku u posljednjih osam godina odobrena jamstva od 7,5 milijardi kuna, a ostalo je 4,3 milijarde kuna aktivnih jamstava koje će država na kraju i platiti.

Zanimljivo je u izvještaju vidjeti da od 13 brodova pobrojanih u knjizi narudžbi postoji tek tri koja su u višem stupnju dovršenosti. Porazna je činjenica da su za neke od njih jamstva izdavana još početkom 2015., a oni u tri do četiri godine ne samo da nisu dovršeni već je odrađeno tek pet do deset posto poslova na njihovoj izgradnji. Bez obzira što se na njima nije radilo novac za koji je jamčila država se trošio bez ustručavanja.

Zato će prema detaljnim izračunima Marića država do kraja godine morati podmiriti najmanje 2,3 milijarde kuna Uljanikovih dugova uvećanih za kamate i naknade bankama. Naime, svi iznosi jamstava obračunati su bez kamata i naknada pa su zapravo prave obveze značajno više od onih koji se prikazuju. Zasad su Mariću stigli zahtjevi za podmirenje više od milijardu kuna dugova. Stoga je ministar Marić u izvještaju o Uljaniku jasno naveo da se upravo zbog rasta troškova za kamate treba odmah krenuti u plaćanje dugova bankama kako bi se izbjegli barem dodatni troškovi.

U samom proračunu nema novca za Uljanik, a obveze će biti iskazane u rebalansu koji se očekuje tijekom studenog.  Ugovore će češljati DORH Premijer Andrej Plenković sa sjednice Vlade poručio je da će sve ugovore po kojima su odobrena jamstva pročešljati DORH, ali to je standardna procedura jer se moraju zaštititi javne financije. Država će u ovom poslu ostati kratkih rukava, ali morat će odraditi proceduru do kraja pa će tako kad plati jamstva Fini predati nalog za ovrhu Uljanika, Uljanik Brodogradilišta i 3. Maja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Kako zna da se neće naplatiti već se najavljuju ovrhe nad brodovima nad kojima ima založno pravo. Kad ih zaplijeni pokušat će direktno s naručiteljima dogovoriti njihovu izgradnju i dovršavanje u nekom od šverova, stoji u dokumentu Vlade. Sasvim je jasno nakon ovog turbulentnog dana da je stečaj možda i najizglednija opcija ukoliko se ne pojavi neki spasitelj u obliku novog ulagača iz industrije. Končar želi nekretnine i to ne skriva, državi su vezane ruke i ne može pomoći pa je jedina nada da je barem jedan Horvatov ulagač ozbiljan.