Prvi put nakon 2008. godine, Hrvatska će u 2015. godini zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a. Osnovni doprinos rastu dolazi od povećanja pozitivnog salda u razmjeni s inozemstvom, ostvarenog u poboljšanim uvjetima razmjene i rasta inozemne potražnje. Konačni podaci trebali bi potvrditi i pozitivan doprinos domaćih čimbenika, osobito osobne potrošnje. Deflatorni pritisci na strani uvozne ponude povećali su realni raspoloživi dohodak, a dodatni poticaj potrošnji prelio se od prihoda ostvarenih tijekom izvrsne turističke sezone. Problemi na konkurentskim destinacijama popraćeni su poboljšanjem kvalitete turističke ponude i produljenjem sezone uz evidentno prisutan sinergijski i multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva. Pozitivan trend u uslužnom sektoru potvrđen je i pojačanim investicijama, a pokazatelji u drugoj polovici prošle godine daju naslutiti da se duboka i produljena recesija u građevinarstvu ipak primakla svojem kraju. Naposljetku, pripadnost europskom jedinstvenom tržištu uz jačanje inozemne potražnje i tržišno restrukturiranje, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, za posljedicu je imalo nastavak razmjerno snažnoga rasta izvoza roba.

Ipak, ostvareni oporavak nije dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta. Tržište rada opterećeno je preniskim udjelom aktivnoga stanovništva i niskom zaposlenošću, što se odražava kroz visoku dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost među mladima. Problem održivosti rasta strukturne je prirode i kao takav rješiv je mjerama strukturne naravi i to ponajprije u domeni fiskalne politike, gdje rastući javni dug povećava troškove financiranja države i otežava fiskalnu prilagodbu. Prevelik, trom i neučinkovit javni sektor opterećuje gospodarstvo, a uz visoki porezni teret, poslovno okruženje nije poticajno za značajnije investicije privatnoga sektora. Stoga pred novu Vladu dolaze stari izazovi, ali i kraće vrijeme za provedbu učinkovitih mjera za otklanjanje strukturnih slabosti. Odgoda ili sporost u provedbi već identificiranih mjera za poticanje održivoga rasta bila bi pogubna za privatni sektor i mlađe naraštaje, a time i za srednjoročnu do dugoročnu perspektivu cijeloga društva. S druge strane početak podizanja referentne kamatne stope Fed-a upozorava da će se razdoblje niskih kamatnih stopa i primjena nekonvencionalnih mjera monetarne politike Europske središnje banke jednom primaći kraju. Za sada izostanak inflacije i nejednak oporavak članica eurozone podržava očekivanja da je nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB-a izgledan barem do polovice 2017 godine.

Pozitivna retorika nove Vlade i povoljni uvjeti na tržištima u okružju, pružili su Vladi mogućnost da u razmjerno kratkom razdoblju provede reformske mjere i preokrene tendenciju prema povratku Hrvatske u investicijski rejting. Time bi se stekao ključan uvjet za smanjenje premije rizika države, olakšanje financiranja javnoga duga, ubrzanje fiskalne prilagodbe i posljedično smanjenje troškova financiranja svih sektora. Središnja banka pružit će podršku prilagodbi fiskalne politike i konkurentnosti gospodarstvu najavljenim dugoročnim repo operacijama, kojima će odgovoriti na pojačanu potražnju za kreditima u domaćoj valuti. Stabilnost kune u odnosu na euro pritom ostaje neupitna s obzirom na visoku euroiziranost gospodarstva te negativne posljedice koje bi uzrokovala nagla i snažnija deprecijacija domaće valute.

Naposljetku, vjerodostojnost svake ekonomske politike stječe se kroz određeno vrijeme i samo uz stabilnost u provedbi nužnih mjera, a za povratak u investicijski rejting potrebni su i rezultati provedenih reformi. Prijedlog proračuna za 2016. godinu očekujemo do kraja prvoga tromjesečja. On će pokazati ima li Vlada odlučnost za provedbu mjera prilagodbe kroz smanjenje i strukturnu preraspodjelu na rashodnoj strani. U slučaju zadržavanja statusa quo, rejting države izložit će se daljnjem padu.