Informacije o Ingri i njezinu poslovanju posljednjih se godina u javnom prostoru ne pojavljuju ni približnim intenzitetom kao početkom 2000-tih godina. To je na neki način i logično. Posljednjih godina Ingra prolazi kroz složen proces konsolidacije poslovanja. Naime, tek u rujnu 2023. Ingra je završila postupak predstečajne nagodbe, čime je ta tvrtka za inženjering, graditeljstvo i energetiku zatvorila desetljeće dugo poglavlje financijskih opterećenja.
Najznačajniji dio financijskog restrukturiranja bio je otkup 85 posto izdanja obveznica izdanih od društva Lanište, a u sklopu čitavog procesa očuvano je vlasništvo nad cjelokupnom zgradom sjedišta Društva te su u cijelosti regulirani PIK instrumenti iz predstečajne nagodbe, kao i brojne druge obveze.
Jedna informacija objavljena prije nekoliko tjedana ponovno je vratila Ingru u medijsku orbitu. Nakon niza godina, Ingra se vraća nekretninskim projektima. Riječ je o zapadnom dijelu Zagreba, području Gornjeg Stenjevca koji u posljednje vrijeme postaje zanimljiv onima koji žele spojiti dvije naizgled nespojive činjenice – blizinu grada i mir prirode.
Novi ciklus razvoja Ingre temelji se na iskustvu velikih infrastrukturnih zahvata, ali i uspješnih manjih projekata. To je početak nove razvojne etape Ingre. O tome razgovaramo s Dankom Debanom, predsjednikom Uprave Ingre.
Ingra se vraća nekretninskim projektima, nedavno ste najavili. Što možete reći o projektu 4x3by INGRA u Gornjem Stenjevcu?
Tako je! 4×3 by INGRA u Gornjem Stenjevcu za nas nije samo obična investicija, već predstavlja i svojevrsni povratak u segment vlastitih nekretninskih projekata. Osim projekta 4×3 by INGRA, u završnoj fazi pripreme je i projekt stambene zgrade na Vrbiku. Ova dva projekta predstavljaju svojevrsnu prekretnicu jer su nam njihov razvoj i realizacija omogućili postavljanje kvalitetnih internih timova i procesa, a što će nam u budućnosti olakšati realizaciju većih i zahtjevnijih projekata koje trenutačno planiramo.
Navodite da se radi o inovativnom modelu stanovanja koje će donijeti taj projekt. O čemu se konkretno radi?
Zahvaljujući organizaciji prostora, u potpunosti se mijenja doživljaj stanovanja. Stan više nije samo horizontalno raspoređen prostor, već funkcionalna cjelina koja podsjeća na obiteljsku kuću, ali s manje troškova održavanja. U ovom projektu, prizemlje je rezervirano za dnevni boravak, kuhinju i blagovaonicu, a kat namijenjen spavaćim sobama. Rezultat je jasna podjela dnevnog i noćnog dijela života, više intime među članovima obitelji i osjećaj da imate svoj prostor, a ne samo stan u zgradi. Svaki stan ima i djelomično natkrivene terase s ljetnom kuhinjom, a pripada mu i značajna zelena površina privatnog vrta što je danas rijetko ostvarivo u projektima koji se realiziraju u urbanim sredinama. Svaki stan imat će i vanjsko parkirno mjesto te podzemnu etažu s još dva parkirna mjesta i spremištem, izravno povezane s ostatkom stana toplom vezom.
Kažete da se želite na tržištu pozicionirati kao developeri skandinavskog tipa. Što to konkretno znači?
Želimo u svakom svojem projektu, osim naravno komercijalnog interesa same kompanije i dioničara, jasno artikulirati i javni interes. Na konkretnom primjeru buduće zgrade na Vrbiku to znači da ćemo se u sjevernom dijelu parcele odreći dijela površine koji će biti pridodan postojećem javnom dječjem parku, u čijoj obnovi također želimo sudjelovati. Time će unutar stambenog naselja nastati lijep i funkcionalan dječji park sa svim potrebnim sadržajima. Također, u središnjem dijelu parcele planirana je javna prometnica – spoj Kninskog trga s Poljičkom ulicom. Realizacijom tog prometnog rješenja svim stanovnicima Kninskog trga bit će olakšano svakodnevno kretanje i izlazak iz naselja direktno na Poljičku ulicu i dalje prema glavnim prometnicama. Osim toga, Grad Zagreb će dobiti i nekoliko dodatnih javnih parkirališnih mjesta na upravljanje, a zemljište za prometno rješenje i dodatna javna parkirališna mjesta, baš kao i cjelokupnu dokumentaciju i radove, darovat će Ingra.
Planirate li slične projekte pokrenuti i u nekim drugim dijelovima Zagreba?
Naravno, imamo nekoliko potencijalnih projekata u ranoj fazi razvoja i idemo prema cilju vezano uz nekretninske projekte da postignemo dinamiku razvoja koja će nam omogućavati da u svakom trenutku imamo dva projekta u pripremi, dva projekta u realizaciji i dva netom završena projekta na tržištu.
Poznato je da je Ingra svojedobno dosta gradila i u Dubrovniku. Jesu li planirani nekretninski projekti i na Jadranu?
Već niz godina želimo realizirati projekt u Mokošici u Dubrovniku. Radi se o projektu od cca. 7000 metara četvornih razvijene površine koji bi znatno doprinio dostupnosti stanovanja na području Grada Dubrovnika. Grad je realizirao cestu Tamarić kao osnovni preduvjet za buduću izgradnju na toj lokaciji. No, sada je nužno stvoriti odgovarajuće prostorno-planske uvjete koji se čekaju već godinama. Nadamo se skorom donošenju prostornog plana koji se već dugo najavljuje, a koji je svakako potreban Dubrovniku. Uvjeren sam da i gradska uprava prepoznaje potrebe lokalnog stanovništva i da im je u interesu daljnji razvoj pa samim time očekujem da bi u nekom razumnom roku mogli krenuti u realizaciju ovog projekta.
Najavili ste i početak nove razvojne etape Ingre. Što nam konkretnije možete najaviti?
Novi razvojni ciklus je već krenuo. Od sredine 2025. godine naša sunčana elektrana proizvodi električnu energiju i generira stabilan prihod, u prosincu je izdana i uporabna dozvola čime je ovaj projekt i službeno završen. On predstavlja svojevrsnu prekretnicu u novijem poslovanju Ingre jer osim što je to prvi vlastiti energetski projekt kojeg je Ingra ikada realizirala, on je i prva vlastita realizirana investicija od 2010. godine. Na sličnom tragu su i projekti na Baniji. Riječ je o dvije sunčane elektrane, znatno većeg kapaciteta od ranije spomenute. Svjedoci smo da Banija u posljednje vrijeme postaje izrazito zanimljiva s energetskog aspekta, tako da vjerujemo da će ovi projekti, koje razvijamo od 2022. godine, biti itekako uspješni.
Kakva je situacija s Arenom Zagreb. Kakvo je bilo poslovanje tijekom prošle godine?
Arena Zagreb je naše najveće i najpoznatije ostvarenje, kojem pristupamo s posebnom pažnjom. U našoj domeni, kao privatnog partnera u JPP-u je tehničko održavanje objekta, facility management, dok je samo poslovanje u domeni javnog partnera te je on pozvaniji odgovarati na ovo pitanje. S naše strane možemo reći da nas svakako veseli sve veća i sve bolja popunjenost Arene kako vrijeme prolazi, što ujedno pokazuje i koliko je takav objekt potreban Zagrebu i Hrvatskoj.
Razdoblje trajanja zakupa Arene je ugovoreno na 28 godina. Što će se dogoditi nakon 2036. godine?
Fokusirani smo na razvoj poslovanja. Do 2036. proći će nekoliko investicijskih ciklusa kroz koje ćemo se na domaćem tržištu pozicionirati među vodeće nekretninske developere te kao pouzdani inženjering partneri za domaće i strane kompanije na većim projektima. Vjerujemo da ćemo po isteku razdoblja zakupa Arene Zagreb, zahvaljujući do tada uloženim naporima kao i specifičnim znanjima kojima raspolažemo nastaviti naše redovno poslovanje koje traje od 1955. godine.
Kako je sama Ingra poslovala prošle godine i što očekujete od poslovanja o ovoj godini?
Poslovanje Ingre je, kao općenito u našoj branši, obilježeno cikličkim kretanjima. Proteklu godinu su obilježili završetak ranijih projekata te intenzivne pripreme za pokretanje novih. Postavili smo vrlo kvalitetne temelje za razvoj novih investicija, o kojima sam ranije govorio te u ovoj godini krećemo s novim razvojnim ciklusom. Važno je napomenuti da trenutačno vodimo intenzivne pregovore s financijskim partnerima, u cilju ostvarenja još povoljnijih financijskih aranžmana te ćemo se posljedično u potpunosti okrenuti razvoju i investicijama.
Ima li Ingra namjeru potražiti strateškog partnera/ulagača ili će se nastaviti razvijati vlastitim snagama?
Ingra se tradicionalno pouzdavala u vlastite snage. No, isto tako moram reći da su kvalitetni, provjereni i pouzdani strateški ulagači uvijek dobro došli.
Kako komentirate situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru. Hoće li budućnost ipak donijeti usporavanje, s obzirom na manji iznos europskog novca koji će RH biti na raspolaganju?
Ne vjerujem u takav scenarij. Za građevinski sektor u Hrvatskoj posla je bilo, posla ima i posla će biti.
Kako stojite s radnom snagom, s obzirom na dobro poznate probleme na hrvatskom tržištu rada?
Poslovanje Ingre je specifično, s obzirom na činjenicu da mi zapošljavamo manji broj radnika, redom visoko specijaliziranih stručnjaka za pojedina područja. Naše potrebe za radnom snagom su najvećim dijelom zadovoljene. Druga stvar je opće poznati manjak radne snage u cjelini, koji prvenstveno pogađa naše kooperante i partnere, pa time indirektno i nas.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu