Europska unija ima sve više problema sa stanjem u gospodarstvima svojih članica jer one ne ispunjavaju dogovor. Prema jučer objavljenim podacima Europske komisije, Italija neće do zadanog roka stići smanjiti svoj proračunski deficit, Danska mora usporiti svoj gospodarski rast, a “užarena” španjolska ekonomija ugrožava čitavu eurozonu. Istovremeno Njemački vanjski dug uskoro će prijeći 1500 milijardi eura, a to znači da je najveće europsko gospodarstvo svake sekunde dužnije 2113 eura, svaki stanovnik Njemačke dužan je više od 18.200 eura, a svaki šesti euro koji dođe u državnu blagajnu odlazi za otplatu dugova.
Izvještaj Centra za gospodarstvo i poslovanje (CEBR) pokazao je da je najgore u Španjolskoj jer je eurozona sama po sebi zamišljena tako da kamatne stope budu posvuda jednake. To je pak dovelo do velike potrošnje na Iberijskom poluotoku proteklih godina. Stoga su stručnjaci upozorili Madrid i Bruxelles kako se Španjolskoj približava neumitni kolaps.

Rast inflacije
Upozorenje stiže u vrijeme kada će sve članice eurozone objaviti podatke o rastu svojih privreda u prvom tromjesečju ove godine, koje su u prosjeku rasle oko 0,8 posto, što daje godišnji rast od 2,4 posto, a to je dvostruko manje od drugih velikih globalnih ekonomija. Primjerice, gospodarstvo Sjedinjenih Država prošle je godine poraslo za 4,8 posto, a jednake rezulate Washington očekuje i ove godine. Što se tiče njemačkoga gospodarstva, ono je u prvom tromjesečju poraslo za 0,6 posto, što je ipak bolji rezultat nego lani kada je ekonomija bila u stagnaciji. Italija očekuje rast od 0,5 posto ili oko 1,5 posto, Belgijci po predviđanjima očekuju rast od 0,8 posto ili 2,4 posto godišnje, a Francuzi, koji će podatke objaviti tek sljedeći tjedan, očekuju rast svojega gospodarstva od 0,5 posto ili 1,5 u 2006. Problem (pre)velike potrošnje doveo je španjolski proračun u deficit od 74,1 milijarde ili 8,1 posto od ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u 2006. O tome koliko je Madrid zadužen pokazuju podaci za Veliku Britaniju koja ima osjetno veće gospodarstvo, a proračunski manjak je “svega” 50 milijardi eura ili po BDP-u 2,7 posto. Sjedinjene Države, koje imaju najveći deficit državnog proračuna i vanjskotrgovinske bilance, dužne su po očekivanom BDP-u u 2006. 6,5 posto. Osim velike zaduženosti, Španjolcima je od 1997. godine pa do 2005. sve poskupjelo, npr. cijene kuća i stanova otišle su za 120 posto “gore”. Zbog toga je došlo do inflacije od 3,9 posto prošle godine, koja je u drugim državama u eurozoni iznosila 2,2 posto.

Upozorenje Madridu
Zbog svega toga europski vodeći ekonomisti upozorili su vladu u Madridu da će u periodu od najviše tri godine doći do pada kompetitivnosti španjolskih proizvoda, zatim do gubitka povjerenja investitora, pa do povećanja nezaposlenosti i velikog pada u rastu BDP-a. Danski je slučaj drukčiji od Španjolskog jer Skandinavci nisu u eurozoni pa se očekuje rast njihova bruto domaćeg proizvoda za tri posto u 2006. godini, a rast će se nastaviti i 2007. kada će biti tek nešto manji – 2,8 posto. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorila je Kopenhagen da hitno mora početi s mjerama smirivanja rasta svoje privrede, koje uključuju strogu fiskalnu politiku, stati s poticajima za kupnju stanova i(li) kuća, zatim nastaviti poljoprivrednu reformu i smanjiti vremenski period za plaćanje benificija nezaposlenima te otvoriti svoje tržište rada radnicima iz drugih djelova Europske unije.

EU ne pušta Litvu u eurozonu

Iz Europske komisije jučer je procurila informacija da neće pustiti Litavce da se pridruže eurozoni, odnosno da prijeđu sa svoje nacionalne valute na euro. Razlog je što litavska vlada od ulaska u Uniju 1. svibnja 2004. godine nije srezala inflaciju, a time nije uspjela stabilizirati kretanje cijena. Inače, u eurozoni inflacija se kreće po godišnjoj stopi od 2,7 posto, a u Litvi 3,5 posto. Prema svemu sudeći, jedino će Slovenija od novih članica 2007. prijeći na euro.