Stanje na domaćem tržištu rada: Za koga žele raditi Hrvati

Autor: Poslovni.hr , 23. studeni 2017. u 14:41
Foto: Marko Prpić / Pixsell

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 8. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (11. do 18. listopada 2017.) proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 300 ispitanika: 55% zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 7% ispitanika još školuje.

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (59%) niti napredovanje (66%). Ove godine povišicu je već dobilo 13% ispitanika, a napredovalo je njih 10%.

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.

Hrvati žele raditi za "strance"

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (66%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (26%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu (32%).

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (37%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Trećina ispitanika (26%) najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 30% ispitanika. Čak 17% ispitanika radilo bi za državu. 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (35%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 28%, odnosno 25% ispitanika, dok je 7% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Nezaposleni su spremni raditi i izvan struke

Poražavajuća je činjenica da najviše zaposlenih ispitanika (51%) smatra kako je za dobivanje posla najvažnija veza. Među nezaposlenima je takvih još i više (64%). Gotovo polovica zaposlenih ispitanika (45%) izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla, što je nešto manje nego prošle godine kada je to smatralo 53% ispitanika. Više od polovice nezaposlenih ispitanika (56%) smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo. Visokih 47% nezaposlenih ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća. Znanja i vještine navelo je 43% zaposlenih te 39% nezaposlenih ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 32% ispitanika, bilo zaposlenih, bilo nezaposlenih. Formalno obrazovanje najvažnijim smatra petina ispitanika.

Većina ispitanika (57%) koji se još školuju smatraju da je za dobivanje posla najvažnije iskustvo te veza (48%). Trećina ispitanika (33%) smatra kako je za dobivanje posla važna preporuka, a jednak broj ispitanika (33%) smatra da su za dobivanje posla važni znanja i vještine. Zanimljivo je da 29% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća. Isti postotak ispitanih smatra da su za dobivanje posla važni formalno obrazovanje (29%) te dodatne edukacije (29%).

Gotovo polovica nezaposlenih ispitanika (43%) su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 15% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 10% ispitanika, a 10% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku i sami su dali otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (47%) bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno do pola godine.

Za 67% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 57% ispitanika je navelo mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja kao glavni kriterij prilikom odabira radnog mjesta. Sigurnost posla najvažnija je za 51% ispitanika, a za njih 50% to je radno vrijeme. Za 39% ispitanika važna je socijalna odgovornost poslodavca, a za njih 32% blizina posla. Za 29% ispitanika pri odabiru posla važna je reputacija tvrtke.

Većina nezaposlenih ispitanika (60%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Gotovo trećina (30%) traži posao isključivo u struci, dok ih 10% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (45%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 30% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Petina ispitanika (19%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Za vrijeme školovanja mladi još ne znaju čime se žele baviti

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 14% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 19% ispitanika. Manji dio ispitanika, njih 10%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (52%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 48% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Nešto više od trećine ispitanika (38%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 29% ispitanika. Za 14% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (14%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Gotovo dvije trećine ispitanika koji se još školuju (62%) još uvijek ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Trećina ispitanika (33%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 5% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Trećini ispitanika (33%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (52%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 10% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manje je broj onih ispitanika (5%) kojima karijera nije važna.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Covjece koja analiza na cak 300 ispitanika

New Report

Close