PROČITAJTE! S&P proglasio kreditni rejting Hrvatske ‘smećem’

Autor: Poslovni.hr , 14. prosinac 2012. u 19:37
Slavko Linić (Foto: Patrik Maček/PIXSELL)

Smanjenje rejtinga obrazlaže nedostatnim reformama.

Kreditna agencija Standard & Poor's proglasio je kreditni rejting Hrvatske "smećem" odnosno spustio ga je iz 'BBB-/A3' u 'BB+/B'.

Hrvatski dugoročni kreditni rejting je spušten za jedan korak na BB+, što je najviša "neinvesticijska razina", dok je kratkoročni rejting također pao na B. Iz agencije upozoravaju da su strukturalne i fiskalne reforme do sada uvedene nedovoljne da bi potaknule ekonomski rast i "ustabilile" javne financije, piše agencija, a prenosi Bloomberg.

 U 20 sati se novinarima obratio ministar financija Slavko Linić.

>> 'Moramo razmisliti o revidiranju proračuna, ali nećemo dirati mirovine'

Hrvatski kreditni rejting, po ocjeni te agencije, dosad je bio na investicijskoj razini, a sada je pao na neinvesticijsku (špekulativnu) razinu (tzv. junk). "Po našem mišljenju, reforme hrvatske vlade do sada nisu bile dovoljne da bi se uklonile strukturne rigidnosti koje ograničavaju potencijal rasta zemlje", navodi se u priopćenju S&P-a. U Agenciji vjeruju da je vladina fiskalna odlučnost oslabila, ostavivši strukturne proračunske slabosti poput visokih socijalnih i troškova rada, koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države.

"Stoga smo snizili dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Hrvatske s BBB-/A-3 na BB+/B. Prognoza rejtinga je stabilna, što odražava naše mišljenje da razina bogatstva u Hrvatskoj, relativno diverzificirano gospodarstvo i budući primitci iz EU fondova mogu pomoći u stabiliziranju vanjskih neravnoteža i državnih financija uz poboljšanje izgleda za rast", navode iz te agencije.

Snižavanje rejtinga odražava mišljenje analitičara S&P-a da dosad provedene strukturne i fiskalne reforme nisu dovoljne da potaknu gospodarski rast te dovedu javne financije na održiviji put. Po mišljenju S&P-a, u Hrvatskoj nedostaje fleksibilnost tržišta rada i roba. Inertnost politike i suprotstavljanje golemih interesa, koji već dugo ostvaruju korist od raznih prava, doprinijeli su rigidnosti plaća i cijena, niskoj stopi zaposlenosti i gubitku gospodarske konkurentnosti.

Hrvatski javni sektor zapošljava otprilike jednu trećinu radne snage. Proračunom dominiraju socijalni i troškovi zaposlenih, koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države te ostavljaju malo prostora za javne investicije. S obzirom na brojnost zaposlenika izvan i unutar javnog sektora, hrvatsku neodrživo visoku potrošnju za njihova prava u svjetlu gospodarskih problema, niske zaposlenosti i starenja stanovništva, po mišljenju analitičara S&P-a, bit će politički teško smanjivati. Posljedično, S&P smatra da Hrvatska više nema gospodarsku fleksibilnost i političku odlučnost koja bi opravdavala investicijski rejting.

Fiskalna konsolidacija temeljena na prihodovnoj strani proračuna, potaknuta povećanjem PDV-a za 2 postotna boda i poboljšanjem naplate poreza, dovela je do umjerenog poboljšanja fiskalne pozicije u 2012. u odnosu na godinu ranije. Međutim, napominju u agenciji, nedavno usvojen rebalans ovogodišnjeg proračuna ističe izazove s kojima se suočava vlada u pridržavanju vlastitih planova potrošnje za plaće, subvencije i socijalne transfere – svi su porasli.

U agenciji ističu i da vladin srednjoročni fiskalni okvir ukazuje da se nastavlja proračunska konsolidacija temeljem prihodovne strane proračuna, a ne smanjivanjem potrošnje, što analitičari S&P-a ocjenjuju neambicioznim fiskalnim ciljevima. To uključuje i povećanje proračunskog deficita u 2013. godini, što je odstupanje od prethodnih planova vlade i od očekivanja S&P-a, te rast nominalnih troškova koji se temelje na preoptimističnim procjenama gospodarskog rasta.

U Agenciji procjenjuju da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti 2 posto, unatoč odličnoj turističkoj sezoni. Otežavanje poslovanja privatnog sektora, visoka nezaposlenost, rastuća inflacija, niska stopa rasta kredita i povećanje PDV-a jačaju pritisak na domaću potražnju, napominju u agenciji. Tijekom 2013. godine očekuju da će gospodarstvo stagnirati, a potom se postupno blago oporavit, uz trend rasta od 2 posto do 2015. godine, što je znatno ispod prosjeka prije krize. U agenciji ocjenjuju i da bi vladin program rasta, koji se uglavnom oslanja na povećanje investicija državnih poduzeća, mogao privremeno ojačati domaću potražnju. No, kažu i da će to anulirati slaba privatna potražnja, s obzirom na visoku nezaposlenost i nepovoljne uvjete kreditiranja.

Upozoravaju i da će program rasta također pogoršati ionako visoku vanjsku ranjivost Hrvatske, povećavajući investicijski i vanjski dug. U S&P-ju ističu da bi snažno smanjivanje gospodarskih neravnoteža, posebice oslonjenosti na vanjsko financiranje, kao i provedba strukturnih reformi usmjerenih na rast mogli rezultirati podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske.

Istodobno napominju da bi mogli razmotriti i daljnje smanjenje rejtinga ako vlada ne uspije smanjiti strukturne rigidnosti u gospodarstvu, ako se povećaju vanjske neravnoteže ili ako dođe do znatnijih odstupanja od proračunskih ciljeva, što bi moglo povećati rizik od naglog pogoršanja financijske pozicije gospodarstva.

Komentari (19)
Pogledajte sve

trebamo se složit da je ova vlada do sada radila krivo i što je najgore to neće priznati :
hitno bi trebala učiniti ovo – samo okvirno –
-prvo pod hitno treba svima koji dobivaju mirovine srezati ih na 2.500 kn
-javnom sektoru i državnim službama smanjiti plaće , da im prosjećna iznosi 3.500 kn
BEZ OVOGA NEMA SPASA ZA NAŠU DRŽAVU

many

Nemoj se uzrujavati nije još kraj svijeta.Pozdrav.


Ne uzrujavam se ja kolega ništa,
u zadnjih dvije godine držim dionice svega nekoliko inuta,pa čak i sekundi.
A što se tiče štednje u bankama to ne bih ni u ludilu napravio.
Evo upravo dolazim iz jedne gdje je neka čudna gužva za podizanjem gotovine.

pozz

Čovjeka hvata muka kako naši mediji prenose ovu vijest – rekcije su tipično emocionalno-“južnoslavenske”. To je dokaz koliko je tržišna ekonomija za većinu ljudi kod nas još uvijek dalek i neshvatljiv pojam.

Prvo, prevoditi “junk” kao smeće je potpuno pogrešno. Visokorzične obveznice (junk) u SAD imaju veliku ulogu i važen su indikator zdravlja ekonomije.

Nekritički “lijepiti” taj pojam sa prijevodom “smeće” na balkanske prilike je tragikomično.

Drugo, po uhodanim običajima odmah nastaje panika kako ćemo se dalje zaduživati umjesto analize kratkoročne i srednjoročne budućnosti. Kada se nekoj državi sroza rejting u “junk”, prođu dvije-tri godine dok ne mora sklopiti stand-by aranžman s MMF-om jer joj dug postane neodrživ. Naime, put iz “junka” ponovo u “investment grade” je strahovito težak. Hoće li MMF i u slučaju Hrvatske tretirati situaciju kao nelikvidnost a ne beznadnu insolventnost ostaje da se vidi. Ali sigurno će biti “daveži” restrikcijama. Dakle, smanjenje plaća i mirovina će uslijediti tek u stand-by aranžmanu kada Vlada bude na to direktno prisiljena.

Najgore od svega, nitko (ponovo) ne izvlači nikakve pouke i cijeli se cirkus nastavlja kao u nekom usporenom filmu. Jer razlozi krize u Hrvatskoj su subjektivne (ideološko-političke), a ne objektivne naravi.

Da bi se i dalje “kultivirala” iluzija “trećeg hrvatskog puta”, svi bježe od paralela sa desecima drugih država u istoj ili analognoj sittuaciji.

Inace ovaj rejting kakav je da je je totalno nebitan za prosjecnog Hrvata. Pa evo prosjecni Hrvat je stenjao ko konj dokle nam je kredit ajmo rec bio dobar,a jednako tako ce stenjat i sada kad je kreditni rejting smece.Znaci za prosjecnog Hrvata se nista nije promjenilo. Business as usual.
A ako zelimo bolje zivjeti treba pokrenuti gospodarstvo,a to se radi na nacin da se ukine pola poreza,nameta,naknada,davanja,smanji PDV na recimo 17%,otpustimo jedno 70 tisuca ljudi iz javnog sektora,drzavnih tvrtki jer toliko njih otprilike ni ne zna niti sto mu spada u opis njegoovg radnog mjesta,revizija invalidiskih i braniteljskih mirovina,izjednacavanje povlastenih mirovina sa pravim mirovinama. Tek tada bi privreda prodisala,gospodarstvo se pokrenulo i poceo se punit proracun.

New Report

Close