Kamatne stope u Hrvatskoj uglavnom su na razini eurozone, uz iznimku kratkoročnih kredita tvrtkama koji su i dalje skuplji. Istaknuo je to direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, predstavljajući najnoviju analizu HUB-a “Kamatne stope u padu: Smanjuje se razlika u odnosu na eurozonu”. Ključni razlog zašto je cijena kredita u Hrvatskoj i dalje viša, preciznije rečeno, na gornjoj granici zemalja eurozone, treba tražiti u cijeni izvora sredstava i premije na rizik, objašnjava Bohaček. Oba bi elementa uskoro mogla krenuti silaznim trendom, a posljedično i kamatne stope jer se jeftiniji izvori očekuju zbog gospodarskog oporavka, a niža premija na rizik zbog reformi.

Stambeni krediti kao u EU
“Kamatne stope na kredite stanovništvu kreću se u okviru intervala eurozone ili su oko njegova gornjeg praga kao da je Hrvatska već nova članica Europske unije”, podcrtao je Bohaček. Gledano u prosjeku, kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi oko 6 posto kao da smo već članica, što je oko gornje granice u eurozoni zahvaljujući visokim stopama u Slovačkoj. Usporedimo li se pak s bližim susjedima, poput Slovenije, Austrije i Italije, situacija se mijenja nagore: tada su stambeni krediti u nas od 0,8 do čak 1,6-postotnih bodova skuplji. Kad se pogledaju tvrtke, situacija je dijametralno suprotna. Kamatna stopa koju plaćaju tvrtke u Hrvatskoj osjetno je viša od one koju banke traže od njihove europske konkurencije. Kratkoročne kamate više su od gornjeg praga, a dugoročne tek malo niže i bliže su gornjoj granici eurozone. “Tvrdokornost premije rizika zemlje i rasta kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) postavljaju barijeru povratku kamatnih stopa na razine prije krize. Zato će konačna konvergencija vjerojatno zahtijevati otklanjanje naših strukturnih slabosti zbog koje su i premija rizika i troškovi rizika za pojedine plasmane veći od prosjeka EU”, jedan je od zaključaka analize.

Jeftin novac bez efekta
Nakon što je Europska središnja banka srušila kamate kako bi trgnula europsko gospodarstvo iz recesije, ni hrvatske tvrtke ni građani od niske cijene novca u Europi nisu imali koristi premda vlasnici većine banaka dolaze upravo iz eurozone. Razlog je premija rizika zemlje koja se, kako poetski stoji u analizi, “zabila poput klina u konstrukciji kamatnih stopa”. Tek je padom premije rizika zemlje otvoren prostor za početak smanjivanja kamatnih stopa u Hrvatskoj koji je započeo prošle godine.

Smanjuje se jaz
“U krizi su kamatne stope u eurozoni padale, dok su u Hrvatskoj rasle, odnosno došlo je do divergencije kamatnih stopa, no sad su počele ići jedna prema drugoj (konvergirati)”, rekao je Bohaček. U Hrvatskoj su kamatne stope krenule silaznom putanjom od početka prošle godine, dok su u zemljama eurozone kamate počele rasti od kraja 2010. godine. Smanjivanje jaza u cijeni novca ili, kako će bankari reći, konvergencija kamata spora je i izraženija kod kredita stanovništvu. Cijena depozita mjerena pasivnim kamatama i dalje je u prosjeku viša u nas nego u eurozoni, barem kad je riječ o depozitima stanovništva, dok banke za depozite tvrtki plaćaju relativno malu premiju iznad europskog prosjeka.

Izdvojeno

Za tvrtke 7,28 posto
Kratkoročne kamatne stope na kredite tvrtkama u eurozoni uglavnom se kreću između 2 i 3 posto. Iznimke su Slovenija (4,65%) i Portugal (4,03%). Izuzme li se slučaj Grčke, u kojoj kamatne stope sustavno premašuju 6 posto, Hrvatska je apsolutni rekorder u cijeni novca jer tvrtke u prosjeku plaćaju 7,28 posto za kratkoročni kredit.