EN DE

Vijesti / Hrvatska

Srpanj rok za strategiju, a još nema ni radne skupine

Autor: Josipa Ban,VLM
09. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Potkraj siječnja je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić najavio ubrzano formiranje radnih skupina koje su već u veljači trebale započeti s izradom strategije razvoja socijalnog poduzetništva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, prema odgovoru koji smo dobili iz tog ministarstva, u veljači je održan tek prvi neformalni sastanak buduće radne skupine. Dva mjeseca nakon toga radna skupina još nije ni osnovana, a iz ministarstva odgovaraju da je formalno imenovanje članova radne skupine od strane Vlade u tijeku. Dodaju da bi prvi nacrt strategije trebao biti gotov do srpnja 2012. godine. Javna rasprava provela bi se tijekom rujna i listopada, dok bi završna verzija strategije trebala biti izrađena krajem ove godine.

Potkraj siječnja je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić najavio ubrzano formiranje radnih skupina koje su već u veljači trebale započeti s izradom strategije razvoja socijalnog poduzetništva.

Međutim, prema odgovoru koji smo dobili iz tog ministarstva, u veljači je održan tek prvi neformalni sastanak buduće radne skupine. Dva mjeseca nakon toga radna skupina još nije ni osnovana, a iz ministarstva odgovaraju da je formalno imenovanje članova radne skupine od strane Vlade u tijeku. Dodaju da bi prvi nacrt strategije trebao biti gotov do srpnja 2012. godine. Javna rasprava provela bi se tijekom rujna i listopada, dok bi završna verzija strategije trebala biti izrađena krajem ove godine.

Ministarstvo poduzetništva i obrta, pak, svojim projektom poticanja poduzetništva i obrta, “Poduzetnički impuls”, socijalnom poduzetništvu namijenilo je tri milijuna kuna. Cilj je, stoji u “Poduzetničkom impulsu”, socijalna integracija uključivanjem u poduzetništvo socijalno ugrožene osobe i osobe s invaliditetom. Iznos potpore će se kretati od 30 do 200 tisuća kuna, a očekivani rezultat potpora je 50 novozaposlenih socijalno ugroženih osoba te pet novih subjekata u socijalnom poduzetništvu.

Teo Petričević, izvršni direktor Autonomnog centra (ACT), Ante Vekić iz udruge Slap kao i Andreja Rosandić iz udruge NESsT (udruge koje potiču razvoj društvenog poduzetništva) pozdravljaju aktivnosti države usmjerene ka razvoju takve vrste poduzetništva. Ističu kako je ovo prvi put da su sredstva iz državnog proračuna namijenjena socijalnom poduzetništvu. Međutim, Petričević smatra da će “Poduzetnički impuls” ići više u smjeru socijalnog zapošljavanja a ne razvoja socijalnog poduzetništva. Petričević, koji je ove godine osvojio nagradu za najbolje socijalno poduzetništvo, tvrdi kako su kod nas inicijatori društveno poduzetničkog projekta najčešće udruge, zadruge i razne organizacije.

“Ipak ne odstupamo mnogo od drugih država po tom pitanju”, tvrdi. Po njegovim riječima, Hrvatska u posljednjih godinu i pol bilježi veliki rast društvenog poduzetništva. “Mi imamo puno više projekata od Slovenije koja za takvo poduzetništvo izdvaja pet milijuna eura godišnje”, ističe.

Ciljevi

– ujednačavanje i definiranje kriterija za raspoznavanje socijalnog poduzetništva
– pomoć kod financiranja socijalno-poduzetničkih pothvata·
– povećanje javne vidljivosti i promoviranje osnovnih vrijednosti koje su u podlozi socijalnog poduzetništva
– osiguravanje edukacijskih aktivnosti za socijalne poduzetnike
– uključivanje koncepta socijalnog poduzetništva u kurikulum kroz cijeli obrazovni sustav
– koordinacija na nacionalnoj razini

Autor: Josipa Ban,VLM
09. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve
nomix 11.04.2012. u 23:16

Vidi se da se trude, to im se mora priznati, više neće biti članaka “nisu me sa zavoda zvali 6 godina”.
Evo jedan konstruktivan prijedlog koji bi bio koristan za sve izvoznike, oni ionako muku muče sa tečajem i nekonkurentnošću upravo zbog tečeja.
Neka im država “iznajmi” radnike sa burze. U postojećim okvirima to nije moguće, ali ako izađete iz postojećih okvira i prihvatite da se samo budale slijepo drže davno određenih pravila vidjeti ćete da je sve moguće.
Zamislite samo tisuće radnika koji su na burzi, koji primaju raznorazne naknade a koji bi se mogli recimo to tako “iznajmiti” onima koji se bave proizvodnjom i izvozom.
Naprimjer dati mogućnost firmi da iznajmi 50% novih radnika u odnosu na postojeći broj, naravno stari radnici se ne bi smjeli otpuštati. Jednostavno bi se broj zaposlenih sa naprimjer 100 povećao na 150. Ukoliko bi poduzeće htjelo “iznajmiti” dodatne radnike da im se stavi obveza da recimo 20% prethodno iznajmljenih prebaci u viši rang odnosno zaposlenje.Također se može dodato obveza da broj iznjmljenih radnika ne smije recimo prelaziti omjer 1:1.
Uglavnom ovakvih kombinacija i varijacija kombinacija može biti bezbroj, državi se ne isplati da joj ljudi sjede kod kuće i ništa ne rade, javni radovi su ok ali nisam sigurna koliko stvaraju nove vrijednosti.
Ako bude komentar molim vas nemojte navoditi 100 razloga zašto ove ne bi moglo ili zašto ne valja već navedite 5 kako to sporovesti u djelo.

Moglo bi vas Zanimati