ZAGREB – Gotovo 13 godina nakon što je Bosna i Hercegovina u jeku rata pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) podnijela tužbu za genocid protiv tadašnje SR Jugoslavije, sada Srbije i Crne Gore, danas će pred tim najvišim sudskim tijelom UN-a početi iznošenje usmenih argumenata dviju strana, koje bi trebalo trajati 10 tjedana.

Tromjesečna rasprava
Glavnoj raspravi, koja će trajati od 27. veljače do 9. svibnja, tijekom godina prethodila su dva kruga iznošenja pisanih argumenata dviju strana, te niz pokušaja Beograda da se osporavanjem nadležnosti suda, protutužbom za genocid te drugim pravnim i političkim potezima izbjegne proces koji može rezultirati utvrđivanjem odgovornosti SiCG za rat u kojem je ubijeno najmanje 100.000 ljudi, te teškim teretom isplate ratnih reparacija državi BiH i njezinim građanima. “Ako Bosna uspije, Srbija će postati prva zemlja koja je proglašena službenim pokroviteljem genocida i možda će morati platiti milijarde dolara svojem susjedu”, ocijenila je u priopćenju Janet Anderson, voditeljica haaškog ureda Instituta za izvještavanje o radu i miru (IWPR), sa sjedištem u Londonu. Pravni zastupnik BiH, odvjetnik Sakib Softić, kaže: “Mi tražimo naknadu štete prema međunarodnim normama, no bit našeg zahtjeva je moralne, a ne materijalne prirode. Za nas je važnije da se utvrdi da je genocid počinjen”. Pravni zastupnik SiCG Radoslav Stojanović kaže pak kako “nitko i ništa” ne može dokazati da su njegova zemlja i srpski narod imali namjeru počiniti genocid. “Ne isključujem mogućnost da je bilo pojedinaca koji su imali tu namjeru, no sa sigurnošću mogu reći da država SiCG i srpski narod nisu imali takve namjere”, izjavio je Stojanović u Haagu. BiH je u tužbi podnesenoj 20. ožujka 1993. tražila da ICJ utvrdi da je SiCG, putem svojih predstavnika i surogata, “ubijala, ranjavala, silovala, pljačkala, mučila, otimala, ilegalno zatvarala i istrebljivala građane BiH” te da odmah mora prestati s tom praksom “etničkog čišćenja” i platiti reparacije. Uz tužbu, koju je sastavio britanski profesor međunarodnog prava Francis A. Boyle, BiH je od suda zatražila i privremene mjere kako bi se “izbjegao daljni gubitak života, te fizička i mentalna šteta za stotine tisuća građana BiH i humana katastrofa bez presedana nakon II. svjetskog rata”. BiH je četiri mjeseca kasnije ponovila zahtjev za privremenim mjerama, no Beograd se upustio u osporavanje nadležnosti suda koje je trajalo sve do veljače 2003., a tada je sud potvrdio svoju prvo odluku iz 1996., kada se proglasio nadležnim. SiCG je 1997. u sporu intervenirala i protutužbom protiv BiH za genocid navodno počinjen nad bosanskim Srbima, ali je 2001. godine tu protutužbu povukla.

Osporavanja Beograda
U međuvremenu je Beograd mnogo puta sugerirao čelnicima u BiH da bi bržoj normalizaciji odnosa najviše pridonijelo povlačenje tužbe pred ICJ-em, a predsjednici SiCG i Srbije, Svetozar Marović i Boris Tadić, ponudili su isprike za zločine protiv nesrba. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) do sada je donio dvije pravomoćne presude protiv oficira vojske bosanskih Srba, u kojim je utvrđeno da je u Srebernici 1995. počinjen genocid, no pitanje je u kojoj će mjeri u postupku pred ICJ to poslužiti kao dokaz. Međunarodni sud pravde, koji od Drugog svjetskog rata rješava sporove među državama, najčešće vezane uz pitanje granica, prvi put pred sobom ima spor vezan za primjenu Konvencije o sprječavanju zločina genocida iz 1948., što je, kao i stanovište da ICJ ne može riješiti sporove vezane uz rat, također razlog 13-godišnjeg trajanja postupka.
(H)

Bez datuma za raspravu RH protiv SiCG

Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv SCG pred ICJ, no u tom postupku sud još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Prof. Ivo Josipović s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je pravni zastupnik RH pred ICJ-om, ocijenio je kako će “pravna stanovišta u predmetu BiH protiv SCG, posebno ona o nadležnosti i o tome što se ima smatrati genocidom prema Konvenciji, kao i ona o naknadi štete, u bitnoj mjeri utjecati na postupak koji je pokrenula Hrvatska”.