U Ministarstvu financija privode se kraju ovogodišnje operacije zaduživanja. Uz nemale kratkoročne obveze po trezorskim zapisima koje treba riješiti u prosincu, za dva tjedna dospijeva i 5,5 milijardi kuna domaćeg obvezničkog duga iz 2005.

Kako je datum dospijeća (15. prosinca) veoma blizu, već su u tijeku razgovori o novom zaduženju s potencijalnim kupcima, prije svega s mirovinskim fondovima i bankama koji drže glavninu tih obveznica. U rukama mirovinaca je, naime, blizu pola tog 10-godišnjeg izdanja s kuponom od 5,25 posto (samo AZ drži 1,3 mlrd. kuna), a prema top 10 listi imatelja tih obveznica najmanje četvrtina je u portfeljima banaka. Pretpostavlja se da će većina njih pokazati interes da ulaganje u postojeće izdanje samo preusmjere na novo. Neslužbeno doznajemo da bi i nove obveznice trebale biti 'čiste' kunske. Zbog rasporeda tereta budućih otplata dugova po godinama, pak, upućeni računaju da će one biti s dospijećem (početkom) 2026. umjesto krajem 2025. koja je već dovoljno opterećena otplatama.

Premda je pitanje prinosa još otvoreno, oni koji proizlaze iz trenutnih tržišnih kotacija na desetogodišnji kunski dug države (a trenutno se kreću oko 4,20 posto) upućuju na to da bi na nove obveznice mogli biti približno 4,50 posto. Sve u svemu, oko tog refinanciranja nema baš osobite neizvjesnosti. Osim što tržište ne vrvi atraktivnijim kombinacijama prinosa i rizika, i dalje je visoko likvidno. To se  pokazalo i na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa, još jednoj s prometom većim od plana Ministarstva financija istaknuta u pozivu investitorima. Za upis jednogodišnjih kunskih zapisa potražnja je bila duplo veća od iznosa prihvaćenih ponuda: 1,4 milijarde nasuprot 700 milijuna kuna.

Na kraju je ovog utorka upisano ukupno (uključujući i 20 milijuna eura zapisa s valutnom klauzulom) više od 850 milijuna kuna trezoraca. Time su u cijelosti pokrivene ovotjedne obveze po dospijećima tih kratkoročnih papira, a do kraja godine Katančićevoj za  refinanciranje ostaje još nešto više od dvije milijarde kuna. Ukupne (bruto) potrebe financiranja središnje države ove bi godine time dosegnule oko 66 milijardi kuna odnosno 20-ak posto BDP-a. To se, među ostalim, navodi u tabličnom prikazu  projekcija potreba/izvora financiranja središnje države koje je koalicija Hrvatska raste ovih dana dostavila Mostu u sklopu programskih stavova (područje monetarne i fiskalne politike).

Domaće analitičare to je malo i iznenadilo jer, kažu, takve tablice njima dosad nisu bile dostupne. Ostaje, međutim, primijetiti da time zapravo nisu mnogo izgubili jer se brojke ne čine jako pouzdanima. Primjerice, za ovu godinu uz zaduživanje izdanjima domaćih obveznica (ne samo kunskih) stoji iznos od 8,3 milijarde kuna, a očito je da će on biti znatno veći. U projekcijama, pak, za iduće tri godine predviđa se pad potreba financiranja. U 2016. i 2017. vide ih na 59 milijardi, a 2018. na 'samo' 54 milijarde kuna. Dio objašnjenja leži u njihovim projekcijama znatnog smanjenja deficita – na 8,4 milijarde u 2017. te na 7,6 milijardi u 2018. godini. To je valjda obećanje koalicije Hrvatska raste za novi mandat.