Sredinom ove godine ukupno zaposlenih u Hrvatskoj bilo je nešto manje od 1,62 milijuna ili 54 tisuće više nego u isto vrijeme prošle godine, što u postocima znači povećanje za 3,5%.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u isto je vrijeme broj zaposlenih u pravnim osobama dosegnuo gotovo 1,39 milijuna te je u odnosu na prije godinu dana povećan za 48 tisuća ili 1,9%. To sugerira da je npr. u obrtu i slobodnim profesijama zaposlenost u proteklih godinu dana rasla nešto bržim tempom.

Blagi pad jedne županije
Razlike u dinamici pokazuju se i po djelatnostima i po županijama. Iako najviše ukupno zaposlenih standardno ima Grad Zagreb s 21,8% svih zaposlenih u Hrvatskoj (352.700) u prošlom mjesecu, u međugodišnjim usporedbama metropola bilježi ispodprosječnih 2,7% porasta zaposlenosti.

U odnosu na lanjski lipanj onih koji rade u Zagrebu je više za 9460. Najveće povećanje u proteklih godinu dana nominalno je zabilježila Splitsko-dalmatinska županija, s porastom broja ukupno zaposlenih za gotovo 9800, na nešto manje od 172 tisuće osoba. No, relativno gledano, u nekoliko je jadranskih županija zaposlenost povećana i više od SDŽ-ovih 6%.

Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj porasla je za čak 8,6% (s 47,4 na 51,4 tisuće), a broj ukupno zaposlenih i u Istarskoj je županiji povećan više od 8%, što u njezinu slučaju znači povećanje za više od 7600 osoba, na gotovo sto tisuća ukupno zaposlenih.

Natprosječnim rastom ističu se i ostale županije na Jadranu, što uvelike odražava utjecaj rasta turizma. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na razini cijele Hrvatske u lipnju bilježi iznadprosječnih 18,4% godišnjeg porasta zaposlenosti, a ti su postoci na priobalju i izraženiji.

Tako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u turističko-ugostiteljskom sektoru zaposlenost u odnosu na lanjski lipanj veća čak 40%, u Splitsko-dalmatinskoj 21%, u Istarskoj 28%, Šibensko-kninskoj 24%.

U Ličko-senjskoj, koja je inače i županija s najmanjim brojem ukupno zaposlenih (samo 1,1% zaposlenosti u RH), za više od polovice rasta u odnosu na prošlu godinu također je zaslužno povećanje u turizmu i ugostiteljstvu (za 39%, na 2131 zaposlenog).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve u svemu, od ukupnog godišnjeg prirasta broja zaposlenih u Hrvatskoj 60% dogodilo se u sedam jadranskih županija, s tim da veći ili manji plus bilježe mahom i ostale. Vrlo blagi pad ukupne zaposlenosti (uz rast broja zaposlenih u pravnim osobama) u odnosu na lanjski lipanj imala je samo Bjelovarsko-bilogorska županija.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji sredinom ove godine broj ukupno zaposlenih povećan je za simboličnih jedan, ali uz pad broja zaposlenih u pravnim osobama za 1,2%, što je i najveće godišnje smanjenje među pet županija koje ga bilježe.

U Vukovarsko-srijemskoj to je u prvom redu posljedica pada broja zaposlenih u djelatnosti javne uprave i obrane za više od tisuću osoba odnosno za 18%, sa 6227 na 5132. Primjerice, u Zagrebu je u toj skupini djelatnosti u odnosu na sredinu prošle ogidne broj zaposlenih smanjen za samo četrsto (sa 26.657 na 26.259).

Rasli turizam, građevina…
Na razini cijele Hrvatske kategorija javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja bilježi također osjetan pad ukupnog broja zaposlenih, za 4% (sa 118,5 na 114 tisuća).

Nasuprot tome, u turizmu i ugostiteljstvu zaposlenih je gotovo 20 tisuća više nego krajem lanjskog lipnja, u trgovini ih je oko sedam tisuća više, u građevinarstvu oko 5000.

U prerađivačkoj industriji, najbrojnijoj kategoriji po broju zaposlenih, porast zaposlenosti je daleko skromniji, danas ih je u odnosu na prije godinu dana više za samo dvije tisuće.