Hrvatska poštanska banka odustala je od utrke za HVB Splitsku banku. Potkraj prošlog tjedna potvrdio je to Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a. Ta je odluka, kaže, donesena nakon što su razmotreni različiti modeli financiranja transakcije i imajući u vidu procjenu tržišne vrijednosti Splitske banke. HPB tako nije ni išao u sveobuhvatan dubinski pregled Splitske, što je logično budući da to znači nemali trošak za banku. U stručnim krugovima on se procjenjuje na oko pola milijuna eura, a HPB zasigurno ima boljih načina da utroši toliki novac. No kako kaže Protega, to ne znači da HPB odustaje od daljnjeg širenja na hrvatskom tržištu. A u tom smislu već ima i nekih novih ideja u pričuvi. Za jednu takvu izvršna se vlast, čini se, veoma zagrijala, a kako se čuje, ovaj put je inicijativa potekla od neutralnog financijskog stručnjaka za područje M&A koji ima ‘link’ i prema Ministarstvu financija (Vladi) i prema nekim od interesenata. Budući da je u procjenama izgleda šest kandidata za Splitsku banku mađarski OTP prepoznat kao igrač koji bi mogao ići s agresivnom ponudom, u tome je uočena prilika za vezanu trgovinu i jačanje HPB-a kao jedine značajnije domaće snage na bankovnoj sceni.
Kako je zbog regionalne koncentracije OTP-a u slučaju njegova osvajanja Splitske banke Hrvatska narodna banka izrazila nesklonost prema takvu ishodu, Ministarstvu financija i Vladi sugerirano je da bi se u tom slučaju moglo zaigrati na suglasnost OTP-u za Splitsku banku, ali na način da se OTP-u odredi neki rok za prodaju bivše Nove banke koja od jesenas posluje pod imenom OTP banka Hrvatska. Dakako, poanta je pritom da Novu banku u konačnici kupi – Poštanska.

Osnovno je polazište te ideje da je (bivša) Nova banka svojom veličinom za HPB ipak dohvatljiviji zalogaj negoli Splitska, a ta bi priča ostavila i više vremena za suvislu pripremu i financijsku konstrukciju. Prema privremenim i nerevidiranim podacima središnje banke, 2005. godinu HPB je zahvaljujući iskazanom 32-postotnom rastu zaključio aktivom na razini 7,3 milijarde kuna, a OTP banka Hrvatska je 10-postotnim rastom dosegnula 8,7 milijardi kuna. Nasuprot tome, aktiva Splitske je unatoč sporijem rastu (9 posto) i dalje više nego triput veća od HPB-ove; premašila je 23,4 milijarde kuna.
U ovom trenutku i najnovija se inicijativa može svrstati tek u kombinatorički niz na temu kako na hrvatskom bankarskom tržištu stvoriti jaku nacionalnu banku u domaćem vlasništvu. Odabir najbolje među obvezujućim ponudama koje će potencijalni kupci uputiti sredinom ožujka (17. ožujka) ipak je posao vlasnika Splitske banke, a to je danas talijanska UniCredit grupa. Kako nema naznaka da je nakon HPB-a od utrke odustao još netko od kandidata, UniCredit zasad, osim OTP-a, može računati s ponudama belgijskoga KBC-a, francuskog Societe Generalea, poljskog PKO Bank, National Bank of Greece te portugalskog Millennium BCP-a. U dosadašnjem tijeku postupka prodaje Splitske banke već se zorno pokazalo kako takve transakcije nisu samo pitanje cijene već nerijetko uključuju upravo vezanu trgovinu, odnosno spregu širih strateških interesa banaka i politike. To su potvrdile i spekulacije o kandidaturama i izgledima poljske PKO banke u većinskom državnom vlasništvu prema kojima je poljska vlada UniCreditu nudila trgovinu njegovom koncentracijom u Poljskoj. A u zoni vezane trgovine je i kandidatura KBC-a zbog dobro poznate hipoteke (ne)isplate stare devizne štednje Ljubljanske banke kojoj je belgijska financijska grupacija strateški partner pa je upravo s te pozicije nedavno ponudila i svoje (hrvatskoj monetarnoj vlasti neprihvatljivo) viđenje rješenja tog problema.
Dakle, nisu vlade nužno tek promatrači u sličnim projektima. U tom smislu ne treba unaprijed odbaciti ni namjere hrvatske vlasti da utječe na kontekst prodaje Splitske banke. Scenarij s Novom bankom financijski je svakako dohvatljiviji nego što je bila inicijativa sa Splitskom. No ako ishod prodaje Splitske banke i otvori takvu mogućnost, izborni politički marketing pritom ne bi smio biti ispred suvislog i temeljitog osmišljavanja novog pokušaja da se za sudjelovanje u takvu projektu animira zdrav domaći kapital. U eventualnoj prodaji Nove banke vjerojatno bi trebalo računati i s konkurencijom. Najnovijem scenariju jake domaće banke, čini se, najveća je mana što podrazumijeva puno “ako”.